Postavite pitanja Bálintu Pásztoru ovde >>


Dimitrije Popović, 28.07.2014.:

Poštovani gospodine Pastor, obraćam Vam se kao poslaniku u Skupštini Srbije i koristim ovu priliku da Vas zamolim da svojim znanjem i autoritetom utičete na ispravku jedne nelogičnosti koja se pojavila u radnoj verziji teksta Zakona o izmenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju. Naime, članom 27. Izmena i dopuna zakona menja se član 123. Zakona o visokom obrazovanju koji definiše rokove završetka studija za studente upisane na studijske programe pre stupanja na snagu Zakona o Visokom obrazovanju. Članom 27. Izmena i dopuna zakona o visokom obrazovanju predviđeno je da se rok za završetak studija studenata upisanih na magistarske studije pomeri sa kraja školske 2013/2014 godine na kraj školske 2015/2016 godine, a studenata upisanih na doktorske studije sa kraja školske 2015/2016 godine na kraj školske 2017/2018 godine. Međutim, ovim izmenama i dopunama zakona nije predviđena izmena ili dopuna Samostalnog člana 32. (s2) Zakona o izmenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju ( Sl. glasnik RS, br. 44/2010) koji glasi: "Lica koja su stekla ili steknu akademski naziv magistra nauka prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona mogu steći naučni naziv doktora nauka odbranom doktorske disertacije prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona najkasnije do kraja školske 2015/2016. godine". Verujem da bi prava i obaveze lica iz Samosalnog člana 32 (s2) zakona trebala biti izjednačena sa pravima i obavezama lica iz člana 123. Zakona, te da bi i ovim licima trebalo produžiti rok za završetak doktorskih studija do kraja školske 2017/2018. godine, a u skladu sa Ustavnim načelom o jednakosti svih pred ustavom i zakonom. Običnim jezikom rečeno, onaj ko je magistrirao 2005. godine ili ranije i upisao iste godine doktorske studije ima pravo da doktorira do 2018. godine, a onaj ko magistrira 2014. ili 2015. godine mora da doktorira do 2016. godine. Isto tako onaj ko je magistrirao pre 2005. godine, a hoće da upiše doktorske studije po starom zakonu u toku 2014. ili 2015. ( na šta i dalje ima prava ) mora da doktorira do 2016. godine. Verujem da je u pitanju čist previd, a možda i nemar Ministarstva i da niko nije obratio pažnju na samostalan član 32 (s2), pošto se on nalazi na samom kraju zakona iza završnih i prelaznih odredbi. Takođe Vam moram napomenuti da sam dopis slao Ministarstvu prosvete, da sam uputio isti ovakav predlog u okviru javne rasprave, ali da niko nije našao za shodno ni da me obavesti da je ovaj mail primio, a kamoli da nešto uradi po tom pitanju. Pisao sam i narodnim poslanicama, članovima skupštinskog odbora za obrazovanje preko portala koji se nalazi na web site-u skupštine, ali niko od njih nije dobio mail, pošto portal ne radi. Iskreno se nadam da ćete prihvatiti ove moje dobronamerne sugestije, verujem da ćete uspeti da ispravite ovaj očigledan nedostatak u zakonu i želem Vam mnogo uspeha u daljem radu. U prilogu Vam šaljem linkove koje potvrđuju sve ovo što sam Vam naveo u mail-u. http://www.mpn.gov.rs/images/content/konkursi_i_jp/25062014/Nacrt_zakona-visoko-24_jun_1.pdf http://www.mpn.gov.rs/images/content/konkursi_i_jp/25062014/Obrazlozenje_Nacrta_zakona-visoko-24_jun_1.pdf http://www.uns.ac.rs/sr/zakon/ZakonPreciscen.pdf S poštovanjem, Dimitrije Popović

P.B., 02.08.2014.:

Poštovani G-dine Popoviću,

U četvrtak je Vlada utvrdila Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju. Oni studenti koji su magistarske ili doktorske studije započeli pre stupanja na snagu Zakona (2005. g.), po starom programu, iste mogu završiti do kraja školske 2015/16. godine (umesto do kraja školske 2013/14.).


gregor, 23.07.2014.:

postovanje balinte,hteo sam da vas zamolim za jedan savet to jest pomoc,naime radi se o tome da moja supruga i posle 2 godine jos uvek nije dobila licnu kartu madjarske,napominjem da ja i 2 sina posedujemo madjarsko drzavljanstvo i imamo sva dokumenta madjarske dok za suprugu od nas se trazi da treba da moja supruga ima vazeci dokumenat zemlje odakle dolazimo,napominjem da moja supruga ima licnu kartu ali joj je istekao rok vazenja pokusao sam da preko naseg konzulata u budimpesti dobijem novu licnu kartu za suprugu ali bez uspeha rekli su mi da treba da odemo u becu jer ovde to ne mogu da izdaju navodno da nemaju opremu,jako sam zabrinut i ova situacija me jako muci i nervira sta mi vi predlazete.hvala unapred.cenim vas jer ste jako izuzetni covek.pozdrav.gregor

P.B., 24.07.2014.:

Poštovani Gregore,

Ako su vam u našoj ambasadi u Budimpešti rekli da je najbliži konzulat Srbije gde izdaju ličnu kartu u Beču, onda Vam ne preostaje ništa drugo nego da otputujete u Beč ili se vratite u Srbiju da bi Vaša supruga dobila novu ličnu kartu.


Filip, 30.06.2014.:

Pozdrav gosp.Pastore, zanima me da li se nešto radi po pitanju mnogobrojnih grafita po gradu?Ne postoji fasada zgrade koja nije uništena grafitima, a sve je više i stambenih kuća koja su išarane.Kakva je tu kazna za grafitere po zakonu koji se verovatno ne primenjuje.Sve je više kriminala na ulicama Subotice sve se manje piše o tome kakvo je vaše saznanje u vezi toga?Čitao sam vaš odgovor u vezi pitanja izgradnje jeftinih stanova,tu se ne bi mogao složiti sa vašim odgovorom da ima dosta izgrađenih i neprodatih stanova iz razloga što je cena kvadrata preskupa,a i da se daju subvencije to znači bogate se samo investitori, a mi sa ogromnim kamatama jedva možemo da ih isplatimo.Jedno je kupiti kvadrat za 300e, a ne za 700e koliko sada traže za novogradnju.Sve najbolje za vas i dalje ću glasati za vas jer ste najiskreniji političar.

P.B., 02.07.2014.:

Poštovani Filipe,

Ne postoji lex specialis, niti podzakonski akt koji izričito određuje pitanje grafita. Na ovaj vid prouzrokovanja štete, rešenje možemo naći u opštim propisima. Konkretno, merodavno za ovo pitanje je Zakon o obligacionim odnosima i Krivični zakonik.

Član 154 ZOO glasi:

(1) Ko drugome prouzrokuje štetu dužan je naknaditi je, ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice.

(2) Za štetu od stvari ili delatnosti, od kojih potiče povećana opasnost štete za okolinu, odgovara se bez obzira na krivicu.

(3) Za štetu bez obzira na krivicu odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

Član 212 KZ glasi: 

(1) Ko uništi, ošteti ili učini neupotrebljivom tuđu stvar, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci. 

(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. 

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara ili je delo učinjeno prema kulturnom dobru, zaštićenoj okolini nepokretnog kulturnog dobra, odnosno prema dobru koje uživa prethodnu zaštitu, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. 

(4) Za delo iz st. 1. do 3. ovog člana, ako je oštećena stvar u privatnoj imovini, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi. 

Šta to u praksi znači? To znači da trebate podneti privatnu krivično prijavu mesno nadležnom Osnovnom javnom tužilaštvu. Tužilaštvo će nakon sprovedene tužilačke istrage, doneti odgovarajuću odluku. Pretpostavimo da je tužilaštvo sklopio sporazum o priznavanju krivice ili je sklopio tzv. oportunitet sa učiniocem krivičnog dela ili da je pokrenut krivični postupak i doneta je osuđujuća presuda u postupku gde ste Vi oštećeni.

Sa pravosnažnom odlukom, možete protiv učinioca podneti tužbu Osnovnom sudu, radi naknade materijalne štete. Nakon sprovede glavne rasprave doneće se presuda koja će obavezati tuženog da nadoknadi učinjenu štetu (eventualno i neke kamate i troškove sudskog postupka).

Drugo je pitanje kako naplatiti potraživanje na osnovu pravosnažne i izvršne presude. To se može ostvariti putem izvršnog postupka. Kao što vidite, u pravu ste, zakon je dobar, ali se u primeni javljaju ogromni problemi. Pored toga, trebalo bi povećati broj i efikasnost policije i komunalne policije.

U vezi izgradnje stanova, i dalje mislim da nije realno da država gradi jeftine stanove, već bi ponovo trebalo uvesti subvencionisane kredite. Svestan sam da je plaćanje kamate suviše veliki teret za ogroman broj građana, ali ipak nije svejedno da li se plaća 5-6 ili 1,5-2%.

Zahvaljujem Vam se na lepim rečima.