Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći
Beograd -- Poslanici Skupštine počeli su raspravu o setu zakona koji su neophodni za viznu liberalizaciju i stavljanje građana Srbije na "belu šengensku listu".
Počela je rasprava o predlozima zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i o matičnim knjigama.
Ministarka pravde Snežana Malović je, obrazlažući Predlog zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći, istakala da on predstavlja jedan od uslova za pridruživanje Srbije Evropskoj uniji i stavljanja zemlje na "belu šengensku listu".
Ona je naglasila da će donošenjem tog zakona sveobuhvatno biti uređen postupak pružanja međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima.
Malovićeva je objasnila da Zakon uvodi mogućnost izručenja okrivljenog stranoj državi po pojednostavljenoj proceduri, ali uz njegovu izričitu saglasanost, čime se skraćuje vreme i smanjuju troškovi.
Državljani Srbije ne mogu biti izručeni stranoj državi, naglasila je ministarka, ističući da ministar pravde izručenje osobe koju traži strana država može sprečiti ukoliko bi time bili ugroženi suverenitet, bezbednost i javni poredak Srbije ili ukoliko nisu ostvarene garancije pravičnog suđenja.
Sud može odbiti i izvršenje presude strane države ukoliko se osnovano može zaključiti da je osoba osuđena zbog rasne, nacionalne ili verske pripadnosti ili političkog uverenja.
Malovićeva je istakla da okrivljeni stranoj državi može biti izručen radi vođenja krivičnog postupka za delo za koje se, prema srpskim zakonima i zakonu države molilje, može izreći kazna zatvora od godinu dana ili više.
Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći omogućiće brže vođenje krivičnih postupaka za dela organizovanog kriminala koja imaju transnacionalni karakter, kazala je ministarka pravde.
U dnevni red uvršćeni su i predlozi izmena Zakona o eksproprijaciji i predlog izmena Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Poslanike u prolećnom redovnom zasedanju čeka više od 100 zakonskih predloga, a jedan od važnijih poslova jeste donošenje Zakona o Skupštini, kao i novog poslovnika, koji bi bio usklađen sa svim pravnim aktima, a čije su izmene nedavno usvojene.
Opozicija kritikuje
Poslanici opozicije kritikovali su predložene zakone, dok je LDP je zatražio odgovornost zbog kašnjenja u njihovom usvajanju.
Poslanik LDP-a Ivan Andrić postavio je pitanje odgovornosti za kašnjenje u donošenju zakona neophodnih za viznu liberalizaciju.
Andrić je ocenio da proces evropskih integracija teče sporo, nepotpuno i vrlo selektivno, što potpuno kompromituje odnos građana prema EU, a direktan rezultat toga je pad poverenja građana u EU od skoro 10 odsto za samo godinu dana.
Poslanik Demokratske stranke Srbije Jovan Palalić ocenio je da će zakoni o međunarodnoj pravnoj pomoći i o sprečavanju pranja novca biti neprimenljivi i da će sigurno biti pomeren rok za njihovu primenu.
Poslanici vladajuće koalicije, koji su podržali predložene zakone, ocenili su da će se usvajanjem novih rešenja unaprediti postojeći sistem otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
O matičnim knjigama
Ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Milan Marković istakao je da će Zakom o matičnim knjigama omogućiti uspostavljanje nacionalnog matičnog registra koji je osnov za izradu registra građana, koji Srbija još nema.
Zakon na sveobuhvatan način reguliše poslove matičara i zamenika matičara, koje će moći da obavljaju samo osobe sa završenim fakultetima, rekao je Marković i dodao da će za te funkcije biti neophodno polaganje posebnog stručnog ispita.
Poslanik Socijalističke partije Srbije Đorđe Milićević rekao je da će predložena rešenja u Zakonu o matičnim knjigama koja se odnose na elektronsku evidenciju podataka omogućiti da građani dobiju izvode iz matične knjige bez obzira na mesto rođenja, odnosno na mesto vođenja knjiga.
Poslanik Saveza vojvođanskih Mađara Balint Pastor ocenio je da će i elektronsko vođenje matičnih knjiga biti veliki korak ka modernizaciji celokupne uprave, a da je još bitnije što izvodi iz matičnih knjiga neće imati rok važenja.
Pastor je, međutim, ocenio da je dugačak rok od pet godina od početka primene zakona za uvođenje drugog primerka matične knjige u elektronskom obliku.
Prema njegovim rečima, SVM je amandmanom zatražio da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da traže da se njihova lična imena upisuju u matične knjige prema svom jeziku, uz paralelno upisivanje imena na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.