Putujući cirkus

Rasprava o predlogu statuta Vojvodine

Na delu je ubeđivanje naroda Srbije kako je iznad Dunava, Save i Tamiša ipak  nekako drugačiji svet

Danas u vašem gradu... A sutra već u drugom! Politički cirkus krenuo je  Srbijom. Ispisuju se novi prilozi političke teorije i prakse, koji bi trebalo  da pokažu kako jedna zemlja, tobože, treba da bude srećna što njen deo hoće da  pomalo bude “sam za sebe”, i da kao takav ima mogućnost da, mimo nje, sklapa  čak i “međunarodne ugovore”. Pošto je neizvesno da li će Predlog statuta AP  Vojvodine biti prihvaćen od većine narodnih poslanika u Skupštini Srbije,  krenulo se sa ubeđivanjem naroda kako je poviše Dunava, Save i Tamiša ipak  nekako drugačiji svet.
Predsednik Skupštine Vojvodine Šandor Egereši, u pratnji predsednice Skupštine  Srbije Slavice Đukić-Dejanović, uputio se najpre u Jagodinu, sedište Palmine  stranke Jedinstvena Srbija, čija bi tri poslanika u republičkom parlamentu  mogla da prevagnu jezičak na vagi kada se bude glasalo o predlogu najvišeg  vojvođanskog pravnog akta. A potom u srce Šumadije, u Kragujevac... Egereši je ljubazno, biranim rečima, izneo ono što je hteo, a njegov glas nije  ništa izgubio na toplini ni kada su počele da se iznose primedbe na član 16.  Predloga, kojim se predviđa da Vojvodina ima predstavništva u regionima Evrope,  pa i u Briselu, što se tumači kao mogućnost i najava osnivanja samostalne  diplomatske službe. Predusretljivo je objasnio da bi otvaranje kancelarije u  Briselu značilo ekonomsku sponu Srbije i Evrope i da bi u njoj bilo mesta i za  predstavnike gradova izvan Vojvodine: za Jagodinu, Kragujevac, Niš... Gradonačelnik Jagodine i predvodnik Jedinstvene Srbije (stranke) Dragan  Marković Palma predložio je da se o Predlogu statuta Vojvodine izjasne građani  Pokrajine na referendumu, iznoseći tako rezerve prema ponuđenim odredbama,  pogotovo onoj iz člana 16. Iz reči gradonačelnika Kragujevca Veroljuba  Stevanovića nije se dalo baš razaznati, ali je upitao: “Šta bi bilo da je  regija Šumadija napravila statut? Da li bi i tada neko rekao da i Šumadija ima  separatističke namere, iako je to najdržavotvornija regija u državi Srbiji?” Tenzije su se podigle... Predlog statuta u oktobru je usvojen u pokrajinskoj  skupštini. Iz vladajuće koalicije u Srbiji stizala su uveravanja da će on biti  usvojen i u republičkoj skupštini. Poslanik Saveza vojvođanskih Mađara Balint  Pastor kaže da je od predsednika Srbije Borisa Tadića dobio obećanje da će  Skupština usvojiti statut krajem januara, najkasnije početkom februara. To  vreme je promaklo.
Vladajuća koalicija, zasad, nema jedinstven stav; osim Palmine Jedinstvene  Srbije, ni njihov stariji koalicioni partner Socijalistička partija Srbije, bar  kako govore, nema nameru da glasa za Predlog statuta. A opozicione stranke  (SRS, SNS, DSS-NS) kategorički su protiv. Štaviše, ovaj problem rađa i  centripetalne sile u opoziciji; kako se moglo zaključiti iz prepiske Vojislava  Koštunice (DSS-NS) i Tomislava Nikolića (SNS), upravo povodom ovog pitanja  dolazi do zbližavanja njihovih stranaka.
Visok ton ove (s razlogom) vruće teme iz skupštinskih sala naišao je na veliki  odjek u svim segmentima društva. Povodom Predloga novog statuta AP Vojvodine,  “izražavajući zabrinutost za suverenitet i teritorijalni integritet Republike  Srbije”, Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve obratio se  predsednici Narodne skupštine Republike Srbije da “kao vekovni čuvar srpskog  duhovnog bića, pa i nacionalnog identiteta i u doba kada srpske države nije  bilo, Srpska pravoslavna crkva izražava veliku zabrinutost za suverenitet i  teritorijalni integritet države Srbije, koji je najpre teško narušen, nadamo se  samo privremeno, nasilnim otimanjem i okupacijom Kosova i Metohije, a potom  pokušajem da se od Autonomne Pokrajine Vojvodine načini nova država u državi  Srbiji”. Upozorava se da se Predlogom novog statuta AP Vojvodini protivustavno  dodeljuju, pored ostalog, i sledeća obeležja državnosti: “pravo da zaključuje  međunarodne ugovore u oblastima iz svoje nadležnosti (ius contrahendi); pravo  da osniva svoja predstavništva u inostranstvu, posebno u Briselu (ius  representationis); pravo, prigrabljeno uzurpacijom, Skupštine Vojvodine da  donosi zakone.”
Uz to je protivustavno osnivanje tzv. Vojvođanske akademije nauka i umetnosti  učinjeno u nameri da se vojvođanskim Srbima prida posebni narodnosni, tj.  nacionalni identitet. “Kako se ovim predlogom statuta AP Vojvodine započinje  novo rasparčavanje i razaranje već smanjene i ubogaljene srpske države, odlukom  Svetog arhijerejskog sinoda, u ime Njegove Svetosti Patrijarha srpskog G. Pavla  i sve punoće Srpske pravoslavne crkve, umoljavamo Vas da ovaj naš dopis i  zahtev iznesete na zasedanje Skupštine, na kome će biti raspravljano o ovom  pitanju, u nadi da će mu poslanici posvetiti dužnu pažnju i da će ovom  očiglednom protivustavnom aktu uskratiti svoju saglasnost i potvrdu.”
Usledile su žestoke reakcije pobornika novog statuta Vojvodine. Predsednik Lige  socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak ocenio je “ovakve aktivnosti” kao  protivustavne i protivzakonite. “SPC se ponaša kao potpuno izdvojena pojava u  našem društvu. Oni po Ustavu nemaju pravo da se mešaju u ova pitanja.”  Odgovorio mu je, takođe preko novina, mitropolit crnogorsko-primorski  Amfilohije, predsedavajući Sinoda: “Crkva se nikad nije odricala životnih  pitanja naroda i države, ne želeći da na sebe preuzmemo ulogu političara, ali  brinući za ono što je sudbinsko za narod i državu. Crkva je zabrinuta zbog  sadržaja tog statuta o autonomiji Vojvodine upravo iz razloga što on, tako  shvaćen i prihvaćen, ugrožava samo biće naroda i države kao takve.” Balint  Pastor misli da je “postala opasna praksa da Crkva utiče na državu, koja ne bi  smela da se meša u državna i politička pitanja. Crkva može da ima stav o  nečemu, ali ne vidim značaj u tome da ta institucija raspravlja o statutu  Vojvodine.”
Pismo je stiglo i predsedniku Srbije Borisu Tadiću, ali je tim povodom iz  njegovog kabineta novinarima ponavljana poruka da je pismo Sinoda SPC samo  jedno od pisama koja su pristigla.
Uz glavnu temu rasprave povela se i polemika da li Crkva treba ili ne treba da  se meša u ovakva pitanja koja se tiču sudbine celog naroda. Oni koji su protiv,  uglavnom ne znaju šta je Crkva, da nju osim sveštenstva, čini i verujući narod,  a takvih je većina i među skupštinskim poslanicima.
Onima kojima nije bilo po volji pismo pristiglo iz Crkve, po volji sigurno  jeste pismo koalicije nevladinih organizacija Građanska Vojvodina, koja je  pozvala poslanike Skupštine Srbije da “bez odlaganja” potvrde statut Vojvodine,  ali i pozvala Evropsku uniju i druge međunarodne faktore da situaciju prate “s  posebnom pažnjom, imajući u vidu da je agresivni centralizam bio okidač raspada  bivše Jugoslavije i krvavih ratova”. Nevladine organizacije ističu kako je  jasno da je “statut početni akt decentralizacije države, mada nedovoljan sa  stanovišta interesa građana Vojvodine”, ali i dodaju da je, po njima, položaj  Vojvodine “test da li je Srbija dovoljno moćna da se suprotstavi centralističko- nacionalističkoj eliti, u kojoj se izdvajaju SANU, SPC, tajkuni i političke  partije Miloševićevog režima”.
Ubeđivanja traju, ali i tenzije rastu. Aleksandar Vučić, zamenik predsednika  opozicione Srpske napredne stranke, kaže da je podneti predlog “katastrofalan”  i da “vodi u stranačke sukobe, ali i u sukobe unutar naroda”. A da pri tom to  može da bude i “inicijalna kapisla za najžešće moguće napade na vlast”.
Vučić smatra da nije isključeno da vladajuća koalicija, ipak, obezbedi potreban  broj glasova za prihvatanje Predloga statuta Vojvodine. Na osnovu dosadašnjeg  iskustva sa socijalistima, koji su jedno govorili i potpisivali, a drugo  uradili, ne isključuje mogućnost da i sada, po nagovoru Demokratske stranke, ne  preimenuju u da. I dodaje: “Ali, sada im to neće biti lako, zato što će odgovor  svih nas biti veoma žestok. Organizovaćemo mitinge i tribine po Vojvodini.  Prosto, to je nešto oko čega nema ni najmanje saglasja i jasno je zašto svi mi  mislimo da je neprocenjiva šteta da se jedan takav akt donese.”
Teško prolaze i “pomirljiva” nastojanja da se izmene neke odredbe koje najviše  “bodu oči” i koje više asociraju na državnost, nego na autonomiju Vojvodine.  Predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić (iz redova vladajuće  Demokratske stranke), pre neki dan, na konferenciji za štampu u Novom Sadu,  reče: “U tekstu Predloga statuta AP Vojvodine biće samo kozmetičkih i  terminoloških pojašnjenja, a nikako suštinskih izmena. Recimo, u odeljku o  međuregionalnoj saradnji spominju se izrazi međunarodni ugovori, što nije  primereno, pa će se to precizirati u međuregionalni ugovori. To, po mom  mišljenju, nije suštinska izmena, jer će to svakako biti sporazumi između  regija.”
S obzirom na veliki otpor u skupštinskoj opoziciji i uopšte u javnosti, teško  je poverovati da će samo sa takvim izmenama proći podneti Predlog statuta. A  možda i hoće – ako ubede narod.
Na tome se radi.
Neki koji bi imali šta da kažu – ćute, čekaju da vide šta će da kažu njihovi  predstavnici, čiju su vlast svojim glasom “kreditirali”. A jedan kaže: Sve  pomalo liči na zaduživanje skupim međunarodnim kreditima; jedni će da koriste,  drugi će da plaćaju kamate i da vraćaju, ako uspeju da vrate!

JOVAN JANJIĆ

28. april 2026.

09,00 - Subotica - Sednica Upravnog odbora Fondacije „Pásztor István”

29. april 2026.

17,20 - Beograd - Gostovanje u emisiji "Pravi Ugao" Televizije Vojvodine (uživo)

5. maj 2026.

07,30 - Subotica - Gostovanje u emisiji "Napindító" na Subotičkom mađarskom radiju (na mađarskom jeziku; uživo)

18,00 - Horgoš - Sednica mesne organizacije Saveza vojvođanskih Mađara

8. maj 2026.

 

16,30 - Budimpešta - Sastanak sa premijerom Mađarske, Viktorom Orbanom

9. maj 2026.

10,00 - Budimpešta - Učešće na konstitutivnoj sednici Parlamenta Mađarske

30. maj 2026.

12,00 - Subotica - Svečano otvaranje XIV Vojvođanskog galopa

17,00 - Subotica - 3. Memorijalna trka „Pásztor István”

18,30 - Subotica - Finale Vojvođanskog galopa

31. maj 2026.

11,00 - Senta - Učešće na 1. Senćanskom polumaratonu

2. jun 2026.

07,30 - Subotica - Gostovanje u emisiji "Napindító" na Subotičkom mađarskom radiju (na mađarskom jeziku; uživo)

3. jun 2026.

10,15 - Subotica - Sastanak sa predsednicom Parlamenta Mađarske, Agneš Forsthofer

4. jun 2026.

06,40 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Radio „Košut“ (Kossuth Rádió) iz Mađarske (uživo)

16,00 - Bački Vinogradi - Svečanost povodom Dana mađarskog nacionalnog jedinstva

6. jun 2026.

14,00 - Hajdukovo - Svečano otvaranje 62. folklornog festivala „Gyöngyösbokréta”

7. jun 2026.

10,30 - Kupusina - Svečanost povodom Dana mađarskog nacionalnog jedinstva

8. jun 2026.

16,00 - Hajdukovo - Sednica Predsedništva i Saveta SVM-a

10. jun 2026.

10,00 - Novi Sad - Gostovanje u emisiji „PoliTér” Drugog kanala Radio Novog Sada (na mađarskom jeziku; uživo)

13,15 - Novi Sad - Sastanak sa Milošem Vučevićem, predsednikom Srpske napredne stranke

12. jun 2026.

10,00 - Kanjiža - Svečana predaja atletske staze

15. jun 2026.

11,00 - Subotica - Svečano otvaranje prodavnice Réel Chocolate

18,10 - Subotica - Debata na TV Pannon (na mađarskom jeziku, uživo)

17. jun 2026.

10,00 - Beograd - Sednica Narodne skupštine (Četvrta posebna sednica Narodne skupštine u Četrnaestom sazivu)

11,00 - Beograd - Sednica Narodne skupštine (Sedmo vanredno zasedanje u Četrnaestom sazivu)

23. jun 2026.

12,00 - Bačka Topola - Svečano otvaranje kompleksa bazena

24. jun 2026.

09:15 – Brisel – Sastanak sa Ester Lakoš, šeficom delegacije stranke TISA u Evropskom parlamentu

09.45 – Brisel – Sastanak sa Tamašem Dojčom, šefom delegacije Fides-KDNP u Evropskom parlamentu

10.15 – Brisel – Sastanak sa Čabom Demeterom, poslanikom Fidesa u Evropskom parlamentu

10.40 – Brisel – Sastanak sa Đerđom Helvenjijem, poslanikom KDNP-a u Evropskom parlamentu

11.00 – Brisel – Sastanak sa Žužanom Borvendeg, poslanicom pokreta „Mi Hazánk” u Evropskom parlamentu

25. jun 2026.

10.00 – Brisel – Sastanak sa Oliverom Varheljijem, komesarom Evropske komisije zaduženim za zdravstvo i dobrobit životinja.

14.00 – Brisel – Sastanak sa Danijelom Apostolovićem, šefom Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji.

15.00 – Brisel – Sastanak sa Nikolom Vučurevićem, šefom Kancelarije AP Vojvodine.

27. jun 2026.

10.00 – Telečka – Sveta misa zahvalnica povodom obnove spoljne fasade crkve

28. jun 2026.

10.00 – Skorenovac – Učešće na svečanosti povodom 140. godišnjice osnivanja Skorenovca

29. jun 2026.

09,00 - Subotica - Sednica Upravnog odbora Fondacije „Pásztor István”

30. jun 2026.

08,00 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Mozaik” (na mađarskom jeziku, uživo)

7. jul 2026.

10,00 - Beograd - Sednica Narodne skupštine 

16,00 - Hajdukovo - Sednica Predsedništva i Saveta SVM-a

 

 

8. jul 2026.

10,00 - Mali Iđoš - Svečano otvaranje XXIII Vojvođanskog otvorenog univerziteta omladinske organizacije „VIFÓ“ i panel diskusija

9. jul 2026.

10,00 - Beograd - Sednica Narodne skupštine 

15,00 - Subotica - Intervju za subotica.com

14. jul 2026.

08,00 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Mozaik” (na mađarskom jeziku, uživo)

19. jul 2026.

10,30 - Rijeka - Konferencija o nacionalnoj politici u Karpatskom basenu

24. jul 2026.

09,00 - Baile Tusnad, Transilvanija, Rumunija - 34. Otvoreni univerzitet i studentski kamp Balvanjoš, predavanje na okruglom stolu o položaju vojvođanskih Mađara

13,30 - Băile Tușnadu, Transilvanija, Rumunija - Prisustvo na radnom ručku organizovanom od strane Viktora Orbana

26. jul 2026.

19,00 - Obeležavanje Spomen-dana crkve Arača

27. jul 2026.

10,00 - Beograd - Sednica Narodne skupštine (IX vanredna sednica)

11,00 - Beograd - Sastanak sa ambasadorom Mađarske u Beogradu, Jožefom Mađarom (Magyar József)

28. jul 2026.

08,00 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Mozaik” (na mađarskom jeziku, uživo)