Najviše organe biraju neposredno
NOVI SAD – Narodna skupština sutra će započeti raspravu o Predlogu zakona o nacionalnim savetima manjina kojim se regulišu nadležnosti, finansiranje i izbor članova tih saveta preko kojih će nacionalne manjine ostvarivati prava na samoupravu u oblasti upotrebe jezika, pisma, obrazovanja, informisanja i kulture. Predlog zakona predviđa da nacionalne zajednice same sačine svoje biračke spiskove, pa ukoliko na spisak upišu najmanje polovinu svoje populacije, moći će da članove svojih saveta biraju direktno. Manjine koje pak to ne uspeju svoj će savet izabrati posredno, elektorskim načinom glasanja. To podrazumeva da se onaj ko sakupi najmanje sto potpisa svojih sunarodnika može proglasiti za elektora i time dobiti pravo da na elektorskoj skupštini glasa za članove saveta, koji potom između sebe biraju predsednika i rukovodstvo saveta. Nacionalne manjine su u proteklim godinama mnogo puta kritikovale elektorski sistem glasanja i dale prednost neposrednim, demokratskim izborima.
Birački spisak najveći problem
Predsednik Nacionalnog saveta Rusina Slavko Oros za GL kaže da su u načelu zadovoljni predloženim zakonskim rešenjima, ali da imaju primedbu na to što će nacionalni saveti morati sami da naprave biračke spiskove, zatim što nacionalni saveti nemaju pravo na svoju imovinu i što se finansiranje nacionalnih saveta neće u budžetu određivati procentualno.
– Očekivali smo da će najveći deo tehničkih poslova oko sastavljanja biračkih spiskova uraditi jedno od ministrastva Vlade Srbije. Bilo je reči o tome da će ministarstvo koje će biti određeno da radi taj posao na osnovu centralnih baznih podataka poslati obaveštenje pripadnicima nacionalnih zajednica da mogu biti stavljeni na posebne biračke spiskove radi izbora članova nacionalnih saveta. Međutim, od toga nema ništa, pa ćemo morati sami da napravimo birački spisak, a to će biti veoma teško – navodi Oros.
SVM zadovoljan
Predsednik Nacionalnog saveta Mađara Laslo Joža juče nije imao vremena da prokomentariše predlog zakona jer je imao važne sastanke. Međutim, kako je šef poslaničke grupe manjina u Skupštini Srbije Balint Pastor iz Saveza vojvođanskih Mađara ranije ocenio, rešenja tog zakonskog predloga dobro je zbog toga što je predviđen širok krug nacionalnih saveta.
– Zadovoljni smo i time što je regulisan način finansiranja, jer formiranje nacionalnih saveta koji su najviši organi manjinske samouprave, a ujedno i ustavna kategorija, neće zavisiti od dobre volje ministra finansija i premijera, kao što je to bio slučaj prethodnih godina – rekao je ranije Pastor. On je dodao da će poslanička grupa sigurno uputiti neki amandman na predlog zakona kako bi konačna verzija zakona bila što bolja.
Da donose odluke
S druge strane, predsednik nevladine organizacije "Argus" Antal Bozoki podseća na to da su 3. oktobra 2008. godine predstavnici institucija vojvođanskih Mađara, civilnih organizacija, istorijskih crkava, političkih organizacija i intelektualaca na savetovanju u Subotici usvojili deklaraciju o tome šta treba da sadrži zakon o nacionalnim savetima. Bozoki u autorskom tekstu za informativni sajt "VajdasagMa" (Vojvodina danas) navodi da je u Subotici zauzet stav da nacionalni saveti treba da imaju ovlašćenja za donošenje odluka, davanje mišljenja i predloga, i da imaju prava za osnivanje institucija, privrednih društava i fondacija.
– Prema deklaraciji, zakon o nacionalnim savetima treba da sadrži i rešenje o biračkom spisku manjina, koji bi bio sastavni deo opšteg biračkog spiska, a taj spisak bi sastavili organi opštih poslova. Ukoliko Predlog zakona ne sadrži rešenja koja su adekvatna stavovima usvojenih u Subotici, poslanici Mađarske koalicije, odnosno Saveza vojvođanskih Mađara u republičkom parlamentu treba da glasaju protiv zakona – ističe Bozoki.
Potrebne male izmene
Predsednik Hrvatskog nacionalnog veća Branko Horvat je za GL ocenio da je predloženi zakon o nacionalnim savetima "uz male izmene" prihvatljiv za hrvatsku manjinsku zajednicu u Srbiji, ali da će biti veoma teško sačiniti birački spisak.
– U predlogu zakona konkretnije se precizira status nacionalnih saveta i preferira se neposredan način izbora. Generalno, taj proces se podiže na jedan nov, demokratičniji novo, koji pruža mogućnost učešća većeg broja pripadnika zajednice u izboru za nacionalni svet. Međutim, smatramo da će biti problema u vezi sa sastavljanjem biračkih spiskova – ocenio je Horvat.
E. MARJANOV