Manjinske stranke pred parlamentarne izbore: Mađari samostalno, Hrvati i Bošnjaci traže partnere
Dok se čeka na raspisivanje parlamentarnih izbora, manjinske stranke na svojim organima već donose odluke o načinu nastupa u izbornoj trci. Vojvođanski Mađari već su najavili samostalan nastup, a predstavnici Hrvata i Bošnjaka i dalje traže partnere za izbornu utakmicu. Zbog toga što čine svega nešto više od 0,5% ukupne populacije u Srbiji, politički predstavnici Hrvata kažu da na izbore moraju da izlaze u koalicijama kako bi imali predstavnike u parlamentu. Na prošlim izborima saveznik im je bila Bošnjačka stranka pravde i pomirenja, ali je Hrvatska zajednica ostala bez predstavnika jer su bili 4. mesto na listi koja je osvojila 2 mandata.
Ne isključuju mogućnost da u istom formatu ponovo pokušaju da se domognu poslaničkih mesta.
"Moguće je vrlo za očekivati da na predstojećim izborima, u istom aranžmanu, uz naravno želju ili otvorenost da i pripadnici drugih nacionalnih manjina, tj. njihove stranke, se priključe ovom savezu, i da budemo ono što i do sada jesmo bili: autonomni i autentični glasovi interesa i potreba naših zajednica", rekao je Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
Stranci pravde i pomirenja Usamea Zukorlića nastup sa hrvatskom manjinom nije jedina opcija, budući da je predlog o zajedničkom nastupu svih bošnjačkih stranaka izneo SDA Sandžaka.
"Mi imamo odgovornost prema Bošnjacima u Sandžaku, prema građanima Sandžaka, prema problemima i potrebama koje ima bošnjački narod u Srbiji. Imamo potrebu da se izborimo da Bošnjaci konačno počnu da ostvaruju svoja ustavom garantovana prava, i to mora da odgovornost za to moraju da preuzmu bošnjačke stranke, i za to je neophodno da na budućim izborima parlamentarnim se pojavimo sa jednom izbornom listom gde Bošnjaci postanu jak i nezaobilazan politički faktor u ovoj državi", istakao je Ahmedin Škrijelj, iz stranke Demokratska akcija Sandžaka.
Kao i u prethodnim izbornim ciklusima, samostalan nastup i ovog puta najavljuju Vojvođanski Mađari. Kažu da će od volje birača zavisiti da li će biti u budućoj vladajućoj većini, kao i da prvi cilj te stranke nije da dobije ministarska mesta, već da zadrži snažno parlamentarno predstavljanje i poslaničku grupu.
"Nisam saglasan sa tezom da manjinske stranke moraju po svaku cenu biti deo vlasti. Savez vojvođanskih Mađara nije uvek bio u vladajućoj koaliciji i nikada nismo smatrali da je vlast cilj sama po sebi. Ali isto tako verujem da je bolje biti deo parlamentarne većine ukoliko kroz dogovor možete da ostvarite konkretne rezultate za građane koje predstavljate", istakao je Balint Pastor.
Iako ne nose veliki broj mandata, u polarizovanim situacijama uloga manjinskih stranaka može biti veoma važna, smatra politički konsultant Vladimir Dobrosavljević.
"Zbog prirodnog praga, dakle, za njih ne važi cenzus od 3%, i jedan broj birača koji oni dobijaju i broj sigurnih mandata koji oni dobijaju je daleko važniji, nego čak i ako neka politička grupacija ili neki politički subjekt dobije po možda čak i po 10 puta više, ili mandata ili glasova. Sa te strane, oni se mogu smatrati sigurnim partnerima, mogu se smatrati i nekom vrstom jezička na vagi u slučaju, kako ste i sami rekli, polarizovanih rezultata", istakao je Dobrosavljević.
Na parlamentarnim izborima 2022. manjinske liste osvojile su ukupno 13, a na izborima 2023. 12 mandata, odnosno oko 5% od ukupnog broja poslaničkih mesta u Narodnoj skupštini.
DUŠAN ILIĆ
