Manjine se ponovo bune
TALAS zahteva nacionalnih manjina Beogradu poslednjih dana preti da se pretvori u pravi cunami! Nakon Mađara i Rumuna, sa optužbama za ugrožavanje prava protekle nedelje oglasili su se i u Novom Pazaru.
“Sezona pritisaka” na srpske vlasti počela je još krajem prošle godine. Prvo su politički predstavnici Mađara zatražili promenu Ustava i hitno redefinisanje položaja pokrajine. Pridodato je i preispitivanje stradanja vojvođanskih Mađara nakon Drugog svetskog rata, uz “tihe” najave internacionalizacije pitanja.
Ubrzo je otvoren još jedan “manjinski front”, i to iz - Bukurešta. Šef diplomatije Rumunije Kristijan Dijakonesku ocenio je “položaj rumunske zajednice u Timočkoj Krajini kao posebno zabrinjavajući” i zatražio da se “prava koja su data srpskoj manjini u Rumuniji, koliko-toliko primenjuju i prema Rumunima u Srbiji”. I on je poručio da će internacionalizovati rumunsko pitanje, kako bi na Beograd bio izvršen pritisak da vlašku manjinu prizna kao deo - rumunske nacionalne manjine.
I muftija Muamer Zukorlić pribegao je nekoj vrsti internacionalizacije bošnjačkog pitanja. On je ambasadore SAD i Nemačke, Kamerona Mantera i Volframa Masa, obavestio tokom njihove posete Novom Pazaru “o učestalim pojavama diskriminatorskog ponašanja vlasti prema Bošnjacima”.
Pojedini beogradski politički krugovi odmah su upozorili da ovakav tajming nastupa predstavnika različitih manjinskih zajednica u Srbiji “nije slučajan i da je iniciran spolja”.
Meho Omerović, potpredsednik SDP i narodni poslanik, kao i ostali predstavnici manjina sa kojima su “Novosti” razgovarale, to odlučno demantuju:
- Mislim da prava Bošnjaka nisu ugrožena u meri u kojoj neki to žele da predstave. Da je tako, mislite li da bi poslanici SDP i ministar Rasim Ljajić sedeli u vladi?
Ipak, potpredsednik SDP naglašava da Bošnjaci još nisu dobili što im pripada po Ustavu - veću zastupljenost u institucijama države.
O tvrdnjama da su nacionalne manjine u Srbiji krenule u “sinhronizovanu akciju”, Omerović kaže:
- Problemi u Sandžaku i Vojvodini su različite prirode, ne bih ih dovodio u vezu. Ni Bošnjaci, ni Mađari nisu remetilački faktor, ni neprijatelji svoje države.
Balint Pastor, šef poslaničke grupe manjina u Skupštini, poručuje:
- Sinhronizovanog delovanja među manjinama ima, ali u pozitivnom smislu. Tu pre svega mislim na poslaničku grupu manjina, u kojoj su i Bošnjaci i Mađari i Albanci.
Glavni zahtevi Mađara vlastima su donošenje zakona o nacionalnim
savetima, sa kojim se kasni dve godine, i povećanje zastupljenosti mađarske nacionalne zajednice u državnim organima.
- Tu je i problem nedovoljnog finansiranja institucija nacionalnih manjina iz republičkog budžeta. Bošnjačka nacionalna manjina je tu u vrlo lošem položaju. Za razliku od manjina koje žive u Vojvodini, i kojima pomaže pokrajina, Bošnjaci zavise isključivo od pomoći koja stiže iz Beograda.
Pastor naglašava da “oni ne traže pomoć Zapada već sve probleme žele da rešavaju unutar Srbije”.
Isti stav ima i Jon Čižmaš, predsednik Zajednice Rumuna u Srbiji. Iako, kako kaže, i posle usvajanja rezolucije Parlamentarne skupštine SE o položaju Rumuna, “Beograd i dalje spava i ne preduzima mnogo toga”.
- Nećemo internacionalizovati problem rumunske manjine. Kad već dva veka čekamo da se to reši, imaćemo strpljenja još malo. Sve možemo interno da se dogovorimo - kaže Čižmaš.
On ne prihvata da se zahtevi Rumuna porede sa pritiscima drugih manjina:
- Oni imaju sasvim druge pretenzije. Mi smo lojalni građani i tražimo samo ono što nam pripada po Ustavu i princip poštovanja reciprociteta. Tražimo i da se prestane sa pokušajima da se u u Timočkoj Krajini od Rumuna veštački stvori nova nacionalna manjina - vlaška.
I pored zamerki manjina, Srbiju je u izveštaju o stanju ljudskih prava u UN, odlično ocenila 41 od 42 zemlje. Od formiranja Ministarstva za ljudska i manjinska prava nije stigla nijedna negativna ocena položaja neke od 28 nacionalnih zajednica, osim romske, ali na tom polju je pokrenut niz projekata.
Marko Karadžić, državni sekretar u ovom ministarstvu kaže da je položaj manjina dosta unapređen, ali će se na tome i dalje raditi:
- Trenutno radimo na osnivanju mešovite srpsko-rumunske komisije za nacionalne manjine.
DVE GODINE SUKOBA
NA pitanje da li je po njemu korektno to što se muftija Zukorlić “žalio” diplomatama, umesto da o problemima razgovara sa srpskim vlastima, Meho Omerović uzvraća:
- Svako ima pravo da iznosi svoj stav, pa zašto bi to bilo uskraćeno gospodinu Zukorliću. Takođe, treba biti iskren, muftija Zukorlić se u više navrata obraćao institucijama Srbije i Ministarstvu vera. Sukobi u Islamskoj zajednici i ono o čemu govori gospodin Zukorlić, nažalost, opterećuju javnost, a pre svega Bošnjake i vernike Islamske zajednice već dve godine, od trenutka kada je bivši ministar vera prekršio Zakon o crkvama i verskim organizacijama i proglasio paralelno dve islamske zajednice.
D. MILINKOVIĆ