Da li Vojvodina dobija zagarantovanih sedam odsto
Razumno rešenje bilo bi da se u okviru zakona o finansiranju definišu nadležnosti Vojvodine i da se povećaju neki izvorni prihodi i utvrdi samostalnost u raspolaganju tim sredstvima, kaže dr Milojko Arsić
Vojvođanskih „sedam odsto od budžeta”, otkako je donet Ustav koji je to definisao, bilo je predmet spora svaki put kada je, u srpskom parlamentu, utvrđivana „republička kasa” za narednu godinu.
Ustav nije precizirao šta je osnovica za izračunavanje dela namenjenog Vojvodini, a svako je tumačio kako mu odgovara, pa je to bio razlog što je budžet, uglavnom usvajan, posle velike drame, ili, kao u prethodnom sazivu, uz ucene.
Ali, kolika god se prašina oko toga dizala prethodna vlada i ova sadašnja obračunavale su vojvođanski deo na osnovu prihoda republičkog budžeta, a ne rashoda.
Ustavna odredba, „kamen spoticanja” prilikom donošenja republičkog budžeta, glasi: „Budžet AP Vojvodine iznosi najmanje sedam odsto u odnosu na budžet Republike Srbije, s tim što se tri sedmine od budžeta APV koristi za finansiranje kapitalnih rashoda”, kaže dr Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta i ne precizira osnovicu za izračunavanje, a, „po mom mišljenju, ne bi ni trebalo da precizira, neuobičajeno je i što se takvi brojevi nalaze u Ustavu, kao što je apsurdno preciziranje da se tri sedmine, odnosno 42 odsto novca od sredstava namenjenih Vojvodini, izdvaja za finansiranje kapitalnih rashoda.” Profesor Arsić ističe da se ova „neodređena ustavna odredba može tumačiti na različite načine”, i dodaje „po mom mišljenju, trebalo bi da Vojvodina dobije sedam odsto od prihoda republike.”
Prema Arsićevim rečima, „ukoliko se sedam odsto računa od rashoda, onda se u to uključuje i onaj deo rashoda koji se finansira zaduživanjem, a kada bi se tako radilo imali bismo apsurdnu situaciju da Vojvodina dobija više što je republički deficit veći.”
I ministri finansija u poslednjih nekoliko godina, tumačili su ustavnu odredbu, kao profesor Arsić, pa su utvrđivali sedam odsto na osnovu prihoda republičkog budžeta. Dijana Dragutinović, ministar finansija u vladi Mirka Cvetkovića, bila je svojevremeno na ivici suza, jer je pokušavala da objasni da se ne može računati sedam odsto od rashoda: „Budžet pokrajine iznosi sedam odsto prihodne, a ne rashodne strane republičkog budžeta, i to će biti ispunjeno. Nije u redu da budžet Vojvodine poraste ukoliko deficit republičkog budžeta bude veći.”
Savez vojvođanskih Mađara, bez čija četiri glasa nije bilo moguće usvojiti budžet za 2010. godinu, nije hteo ni da čuje za to. Oni su tražili da osnovica bude rashodna strana budžeta. Budžet je usvojen 30. decembra, uz pomoć samostalnih poslanika, četiri poslanika SVM-a nisu glasala za njega.
I svaki naredni budžet nailazio je na istu prepreku od sedam odsto. Profesor Arsić kaže da bi „razumno rešenje bilo da se, u okviru nekog zakona o finansiranju, definišu nadležnosti Vojvodine, njeni prihodi, da se povećaju neki izvorni prihodi i utvrdi samostalnost u raspolaganju tim sredstvima.” Ovo rešenje, sudeći po dosadašnjim potezima, međutim, nije lako postići. Da podsetimo, vlada Mirka Cvetkovića imala je radnu grupu, koja je trebalo da napiše zakon o finansiranju Vojvodine, ali se za nekoliko godina nije makla od početka, pa su stigli i izbori… Taj zakon je i nova vlast najavila, bilo je i nekih dogovora sa vojvođanskom vladom, ali to je, za sada, sve.
I nova vlast je imala „dramu” prilikom donošenja budžeta za 2013. godinu. Ali, Mlađan Dinkić, ministar finansija i privrede, prvo je predložio izmene Zakona o budžetskom sistemu, što je od vojvođanske vlasti dočekano „na nož”. Ovim izmenama je, kaže Vesna Kovač, predsednik skupštinskog Odbora za finansije, definisano ono što Ustav nije definisao. Prema njenim rečima izmenama zakona je utvrđeno: „Ukoliko se pojedini prihodi i primanja, rashodi i izdaci, kao i budžet lokalne vlasti utvrđuju relativno, kao procenat budžeta ili rashodi budžeta Republike Srbije, njihov iznos, odnosno visina utvrđivaće se primenjujući kao osnovicu rashode koji se finansiraju iz poreskih prihoda.” Ova komplikovana zakonska odredba, u prevodu znači da se sedam odsto sredstava za Vojvodinu izračunava na osnovu prihoda budžeta.
Na pomenuti način je i utvrđen iznos namenjen Vojvodini u ovoj godini, a, prema tvrdnjama ministra Dinkića, Vojvodina je za ovu godinu dobila više novca nego ranije. SVM se s tim nije složio, a Ištvan Pastor, predsednik vojvođanskog parlamenta, objasnio je da je to razlog što SVM u Skupštini APV nije glasao za pokrajinski budžet. Balint Pastor, šef poslaničke grupe SVM-a u Skupštini Srbije, tada je, za list „Mađar so”, rekao da „nije prvi put da se laže kad se kaže da će Vojvodina dobiti Ustavom zagarantovanih sedam odsto, u proteklih šest godina je republička vlast iz džepa ljudi iz Vojvodine oduzela 70 milijardi dinara, pošto nije poštovala ustavnu odredbu o sedam odsto budžeta garantovanog Vojvodini”.
Vojvođanski premijer Bojan Pajtić rekao je tada da „budžet koji će iznositi 71 milijardu dinara zadovoljava ustavnu garanciju da budžet Vojvodine čini sedam odsto budžeta Srbije.”
M. ČEKEREVAC