Bošnjaci, Mađari i Hrvati spremni za Vladu, Albanicima važniji lokal
Da će nova Vlada Srbije biti manjinski inkluzivna, nagovestio je predsednik Aleksandar Vučić još u obraćanju prilikom polaganja zakletve u parlamentu, a predstavnici manjinskih lista koji su razgovarali sa predsednikom, kažu da su spremni za učešće u vladi, dok je Albancima, ipak, najvažnija integracija na lokalu, prenosi RTV.
Predstavnik Koalicije Albanaca doline Šaip Kamberi izjavio je da neće biti deo republičke izvršne vlasti, te da je predstavnicima Koalicije u ovom momentu važnija integracija na lokalnom nivou.
"Mi smo i od predsednika Vučića tražili inkluziju u državne institucije, lokalnog i regionalnog nivoa. Proces integracije bi trebalo započeti odozdo, jer nema dovoljno Albanaca u tim institucijama", rekao je Kamberi.
Tek onda bi, kaže, možda i razmislili o inkluziji na centralnom nivou.
"Za nas su prioritet institucije na lokalnom nivou, sudstvo, policija, carina, do najbanalnijih stvari, poput naplatnih rampi", izjavio je Kamberi za Tanjug.
Dodao je da će njegovo buduće parlamentarno delovanje zavisiti od odgovora na zahteve koje su predali predsedniku Republike.
"Mi smo naše zahteve predali i Vučiću on je rekao da ćemo dobiti odgovor, a od toga zavisi kakav će stav u skupštini Koalicija zauzeti", rekao je Kamberi, dodajući da se ti zahteve odnose na realizaciju plana od sedam tačaka iz 2013. godine o integraciji Albanaca.
U Stranci pravde i pomirenja kažu da je svakako prirodno da budu deo najavljene manjinsko-inkluzivne vlade, i to na najvišim pozicijama.
"Kao jedna od najjačih manjinskih stranaka u državi, što su pokazali i rezultati na izborima, prirodno je da budemo deo vlade i to na najvišim pozicijama", rekao je za Tanjug potpredsednik SPP Edin Đerlek, dodajući da su još uvek u pregovorima oko formiranja nove Vlade Srbije.
Namera im je, kaže, da sa tih, najviših, pozicija realizuju velike infrastrukturne projekte i time doprinesu razvoju Sandžaka, i ostatka Srbije.
"Radeći punim kapacitetom na unapredivanju prava Bošnjaka i svih nacionalnih zajednica u Srbiji, dajući doprinos očuvanju mira, stabilnosti i podizanju životnog standarda u teškim i veoma izazovnim vremenima koja predstoje", naveo je Đerlek.
Potpredsednik Saveza vojvođanskih Mađara, koji su i do sada bili koalicioni partneri SNS, Balint Pastor kaže da im je najvažnije da se potpiše koalicioni sprazum o saradnji, kao što je bio slučaj 2014. 2016. i 2020. godine.
Kako je Pastor rekao za Tanjug, personalna rešenja biće tema nakon razgovora o programskim opredeljenjima, podsetivši da su na prvom sastanku nagovestili da bi želeli da imaju državne sekretare u istim ministarstvima, kao i do sada.
"Deset godina sarađujemo sa SNS i rezultati u odnosima dva naroda i dve države su očigledni. Nadam se da će i predstavnici drugih nacionalnih manjina moći da doprinesu postizanju zajednickih ciljeva", naveo je Pastor.
U novoj vladi biće mesta i za predstavnike hrvatske manjine, a predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, koja je bila deo izborne liste "Zajedno za Vojvodinu", Tomislav Žigmanov kaže za Tanjug da su oni spremni da pruže doprinos tako što bi bili uključeni u procese donošenja odluka.
Pojašnjava da tu pre svega misli na one ministarstava čije odluke utiču na društveni položaj nacionalnih manjina i neposredno se odnose na područja važna za identitetska pitanja.
Žigmanov poručuje da će nova vlada, ako bude manjinski inkluzivna, predstavljati veliki kvalitativni iskorak, ne samo formalno.
"Predstavljaće iskorak kada je reč o pluralnosti programskih sadržaja buduće vlade, što sve može biti od koristi i za europsku buducnost Srbije", rekao je Žigmanov.
Ukazuje i na to da će takav iskorak ključno doprineti smanjivanju napetosti i razvoju stabilnosti na unutrašnjem planu, ali i slaganju novih okvira za odnose u regionu, u smislu da može da bude relaksirajući moment za odnose izmedu najvažnijih država u Jugoistočnoj Evropi- Srbije i Hrvatske.