Subotica između urbanista i investitora
Plan detaljne regulacije centralne zone predviđa velike intervencije u gradsko jezgro, rukovodstvo grada traži da se graditeljska baština zaštiti
Subotica – Kako bi trebalo da izgleda centar grada, deo od puta Maksima Gorkog do Trga Sinagoge, povšine veće od 18 hektara? Odgovorni urbanisti Javnog preduzeća za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje sačinili su plan detaljne regulacije. Dokument na osnovu kojeg je moguća dalja gradnja i formiranje centra na javni uvid stavili tako što su ga okačili na sajt grada, u odeljku građevinarstva. To sigurno nije internet fioka koju građani često otvaraju, te je tek nakon objave teksta na lokalnom internet portalu postalo jasno da je izrađen dokumenat kojim se temeljno menja gradsko jezgro. Predviđeno je rušenje velikog broja objekata, posebno u okolini Ulice Petra Drapšina, koja se nalazi za svega nekoliko desetina metara od Gradske kuće, i u kojoj je još sačuvana kaldrma. Dugo je ova ulica, među građanima poznata po svom starom nazivu Gomboški sokak, slovila kao ulica koju treba zatvoriti za saobraćaj i ovde otvoriti mesto starim zanatlijama od kojih su se neki još tu zadržali. Umesto toga, urbanisti su predvideli gradnju višespratnica.
Kada je u javnost dospela informacija o planovima koji bi na ovaj način transformisali jezgro Subotice, prvi se na svom fejsbuk profilu oglasio dr Balint Pastor, predsednik Skupštine grada. Naveo je da je tim povodom razgovorao sa gradonačelnikom Stevanom Bakićem i da je zajednički stav da se graditeljska baština mora zaštiti. „Plan su izradili ljudi kojima tradicionalna subotička obeležja identiteta, kao i naše graditeljsko kulturno nasleđe ne predstavljaju prioritet već investicije u nekretnine, što bi nesporono ublažilo situaciju sa stambenim problemima, ali bi Suboticu pretvorilo u običan grad popunjen stambenim zgradama”, napisao je Pastor.
Odgovor je stigao i poslat je samo na adresu jednog drugog gradskog sajta, u kojem JP za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje navodi da im je planom detaljne regulacije upravo cilj bio stvaranje kvalitetnog urbanog ambijenta. Kao dokaz priložili su fotografije neuslovnih objekata čije rušenje je predviđeno i dodali: „Replaniranje je rađeno sa ciljem regeneracije prostora u urbano tkivo, racionalnijeg korišćenja zemljišta i pretvaranja u strukture koje karakterišu savremeni gradski život. Izgradnjom stanova i poslovnih prostora po najvišim standardima doći će se do konverzije ovih kvartova neprimerenih centru grada u reprezentativno stambeno-poslovne blokove”.
Skupština grada je još 2012. godine donela odluku da se za ovaj deo grada izradi Plan detaljne regulacije. Bez obzira na složenost dokumenta i veličine prostora koji zahvata, ostaje pitanje da li je za njegovu izradu zaista bilo potrebno ovoliko vremena. Pogotovo kada se zna da su pojedini uslovi od drugih službi za ovaj prostor „navrat nanos” traženi prošlog decembra, ili se možda njegova izrada poklopila i sa interesima investitora koji su u međuvremenu postali vlasnici pojedinih parcela na ovom prostoru. JP za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje, u poslednje dve godine u nekoliko navrata je naljutilo Subotičane i izazvalo polemiku. Tako je ovo preduzeće iniciralo postavljanje svetlećih bilborda po čitavom gradu, gotovo ometajući kretanje u pešačkim zonama. Za zakup bilborda javio se samo jedan zainteresovani ponuđač koji je ovaj oglasni prostor dobio po početnoj ceni. Ništa manju polemiku izazvala je i dozvola ovog javnog preduzeća da privatna kompanija DG sruši objekat u Ulici braće Radića, koju je Vlada Srbije upravo tada proglasila za prostornu kulturno istorijsku celinu, i tamo sagradi višespratnicu.
Pre nekoliko dana Predrag Radivojević, direktor JP za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje, podneo je ostavku na funkciju. Na Plan detaljne regulacije koji se nalazi na javnom uvidu podneto je, kako „Politika” nezvanično saznaje, veliki broj primedaba, te je jedna od mogućnosti koje se razmatra da se pristupi izmeni, odnosno izradi novog plana.
ALEKSANDRA ISAKOV