Ružić danas raspisuje izbore za savete nacionalnih manjina
Trinaest odsto građana Srbije pripadnici su nacionalnih manjina, a najveće interesovanje za izlazak na birališta do sada su pokazivali Mađari, Bošnjaci, Albanci i Romi
Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić danas će raspisati izbore za nacionalne savete nacionalnih manjina, koji će, kako je ranije najavljeno, biti održani 4. novembra. Nacionalni saveti su nedržavna tela preko kojih nacionalne manjine ostvaruju Ustavom zajamčenu samoupravu u utvrđenim oblastima društvenog života – obrazovanju, kulturi, informisanju, upotrebi jezika i pisma. Redovni izbori za članove ovih nacionalnih saveta održavaju se na četiri godine, a prvi izbori sprovedeni su 2010. godine, nakon usvajanja Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina.
Balint Pastor, član Predsedništva Saveza vojvođanskih Mađara i narodni poslanik, potvrđuje za „Politiku” da će SVM učestvovati na izborima kao i u prethodna dva izborna ciklusa, samo još nisu doneli formalnu odluku o tome. „Kako smo ranije išli kao lista Mađarska sloga (pored članova naše stranke bili su i predstavnici nevladinog sektora, tradicionalnih crkava i verskih zajednica, nezavisni intelektualci), očekujem da i ovom prilikom učestvujemo na izborima na taj način. I očekujem da naša lista pobedi, kao i prethodna dva puta”, kaže Pastor. Kako navodi, on se neće kandidovati za člana saveta.
Mađarska zajednica u Srbiji, koja ispunjava uslove za neposredne izbore, učestvuje u prilično velikom broju, ali kako se kampanja ne vodi baš kao za lokalne ili republičke izbore, izlaznost je u ovom slučaju nešto manja. Međutim, legitimitet se nikad nije dovodio u pitanje, naglašava Pastor. Na pitanje našeg lista o interesovanju drugih nacionalnih manjina, ocenjuje da možda Mađari, Bošnjaci i Albanci ovim izborima pridaju najviše pažnje, što će se videti i po broju izbornih lista. Prema podacima sa izbora za nacionalne savete 2014. godine, i Romi su se odazvali u većem broju.
Poseban birački spisak (PBS) za izbore privremeno je zaključen 15. avgusta u ponoć. Ovaj postupak predviđen je kako bi se na osnovu broja upisanih pripadnika nacionalne manjine donela odluka o načinu izbora nacionalnih saveta – neposredno ili putem elektorske skupštine. Neposredni izbori održavaju se kada je 24 časa pre raspisivanja izbora u posebni birački spisak određene nacionalne manjine upisano više od 40 odsto pripadnika prema poslednjem popisu stanovništva. Nacionalne manjine koje ne ispunjavaju ovaj uslov članove nacionalnog saveta biraće posredno, putem elektorske skupštine.
Odlukom o raspisivanju redovnih izbora određuje se i broj članova koji se bira za svaki nacionalni savet. U Registar nacionalnih saveta u Srbiji upisan je 21 nacionalni savet, a da li će biti osnovan i 22. savet zavisi od broja pripadnika ruske manjine, odnosno od toga koliko će ih biti upisano u poseban birački spisak (sa oko 400 upisanih bio bi ispunjen uslov za elektorske izbore). „Politika” je nedavno pisala i o nameri predstavnika poljske nacionalne manjine da prikupe dovoljan broj potpisa za učestvovanje na izborima za svoj nacionalni savet.
Trinaest odsto populacije naše zemlje čine pripadnici nacionalnih manjina, što je retkost u zemljama regiona, a čime se Srbija ponosi, rekao je nedavno ministar Ružić. „Mi tu tradiciju baštinimo i u mnogim stavkama smo i iznad evropskih standarda kada je reč o pripadnicima nacionalnih manjina. Reč je o pozitivnoj diskriminaciji pri zapošljavanju, školovanju i sličnim pogodnostima”, naveo je Ružić, u isto vreme potencirajući da saveti nacionalnih manjina nisu zaduženi da se bave politikom. Kako je rekao, kampanja za ove izbore biće kao i za svake druge – ali treba imati u vidu delokrug rada saveta.
Nacionalni saveti nacionalnih manjina finansiraju se iz republičkog budžeta, budžeta Autonomne pokrajine Vojvodine, jedinica lokalnih samouprava i donacija. Mogu da učestvuju na javnim konkursima za dodelu sredstava u oblasti kulture, informisanja i drugim programima od javnog značaja, koje mogu raspisivati i nadležna ministarstva i jedinice lokalne samouprave.
U toku prolećnog zasedanja Skupštine Srbije doneto je nekoliko zakona kojima se unapređuju prava i položaj pripadnika nacionalnih manjina: o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, o službenoj upotrebi jezika i pisma, i delom Zakon o matičnim knjigama. Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina unapređen je u delu koji se odnosi na transparentnost rada nacionalnih saveta, smanjenje prekomerne politizacije, trošenje budžetskih sredstava, kao i u delu koji se odnosi na postupak ažuriranja podataka koji se vode u posebnom biračkom spisku nacionalne manjine.
BILJANA BAKOVIĆ