Pokrajinski izbori – zaboravljena tema ili važan deo kampanje
Dok iz Demokratske stranke poručuju da su glavna tema izborni uslovi, naprednjaci predstavljaju šta je aktuelna vojvođanska vlada uradila u svom mandatu
Završena je kružna raskrsnica na državnom putu u Staroj Pazovi, prema Inđiji i Novom Sadu, a do polovine 2020. godine biće završena sportska hala u Starim Banovcima, najavio je predsednik vojvođanske vlade Igor Mirović, koji je juče obišao ove dve lokacije. Naglasio je da je vojvođanska vlada sa Opštinom Stara Pazova radila i na brojnim drugim projektima, poput rekonstrukcija osnovnih i srednjih škola, vrtića... Mirović je naveo i da se uspešno realizuju komunalni i infrastrukturni projekti koji će doprineti ne samo kvalitetu života građana već će privući i nove investitore.
I dok se stiče utisak da su naprednjaci preko svojih funkcionera na čelu Vojvodine krenuli u sveobuhvatnu izbornu kampanju predstavljajući šta su uradili u svom mandatu, gotovo niko iz opozicije ne spominje da će na proleće istovremeno sa parlamentarnim i lokalnim biti održani i redovni vojvođanski izbori. Potpredsednik SNS-a Milenko Jovanov za „Politiku” kaže da deo opozicije ne spominje vojvođanske izbore, jer su svesni da na njima nemaju apsolutno nikakve šanse kao ni na republičkim ili lokalnim.
Podseća da je u Vojvodini 2016. godine došlo do promene vlasti i da je za četiri godine pokazana jasna razlika kako je ko radio. „Oni na izborima nemaju doslovno šta da ponude, jer narod može da bira između njihovih brojnih afera, a s druge strane su završeni projekti koji direktno utiču na život građana. Sa SNS-om na vlasti se završava zgrada RTV koja je srušena u NATO bombardovanju, a sve investicije koje smo planirali u 2016, 2017, 2018. završili smo i tehnički i finansijski i dosad su završeni ozbiljni infrastrukturni projekti kao što su na primer Žeželjev most, rekonstrukcija železničke pruge kroz Vojvodinu, završen Institut za plućne bolesti Kamenica 2”, kaže Jovanov.
Socijalisti koji su koalicioni partner SNS-a navode da će se o konkretnom sadržaju izbornih aktivnosti na svim nivoima, u skladu sa Statutom SPS-a, odlučivati na stranačkim organima. „Socijalistička partija Srbije sa njenim predsednikom Ivicom Dačićem na čelu, kao državotvorna partija svesna odgovornosti svoje političke misije, veliku pažnju posvećuje izborima za poslanike u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine”, kaže za naš list predsednik Izvršnog odbora SPS-a Vladan Zagrađanin.
S druge strane, Zoran Lutovac predsednik Demokratske stranke, koja je upravljala Vojvodinom od 2000. do pre četiri godine, kaže za naš list da su glavna tema izborni uslovi, a ne izbori. Ističe da je „suštinsko pitanje: zašto mediji pod kontrolom i uticajem vlasti to zanemaruju i predstavljaju kao manje važno”.
Njegov zamenik Saša Paunović za „Politiku” navodi da su im vojvođanski izbori važni i da ih niko ne stavlja po strani. Dodaje da ih u DS-u posmatraju kao jednu vrstu lokalnih izbora. Na pitanje zašto onda političke partije gledaju posebno na beogradske izbore, Paunović odgovara da do toga dolazi zato što se izbori za glavni grad održavaju u drugom terminu od parlamentarnih i drugih lokalnih izbora.
Zamenik predsednika Saveza vojvođanskih Mađara Balint Pastor, pak, kaže da ima nekoliko razloga zašto su vojvođanski izbori marginalizovani. „Za proteklih 20 godina pokrajinski izbori su uvek bili u senci republičkih i niko nije spominjao vojvođanske izbore. Nisu se stranke previše ni bavile Vojvodinom. Bilo ko da je bio na vlasti u Vojvodini, atmosfera u pokrajinskom parlamentu je uvek bila drugačija. Možda je i razlog zato što za protekle dve decenije u Vojvodini nisu organizovani vanredni pokrajinski izbori, jer su stranke uvek izlazile pred glasače na četiri godine i nije bilo turbulencija”, navodi za naš list Balint Pastor.
Na pitanje zašto opozicija ne insistira na vojvođanskim izborima Balint Pastor obrazlaže: „Ako pogledate rezultate izbora za mesne zajednice u poslednje dve godine u raznim opštinama u Vojvodini, onda možete zaključiti da postoje SNS i SVM u mađarskim sredinama”. „Nekadašnja jedinstvena Demokratska stranka nije dobila naslednika jer nema nijedne političke organizacije koja bi imala opipljivu jačinu na političkoj sceni Vojvodine. Ostale stranke se bore za puko političko preživljavanje i to je verovatno razlog zbog kojeg ne potenciraju pitanje pokrajinskih izbora”, zaključuje Pastor.
DEJAN SPALOVIĆ