Pastor: Vojvodini pripada zakonodavna nadležnost
– Predstavnici Saveza vojvođanskih Mađara stavili su na papir teme o kojima treba razgovarati u okviru reforme političkog sistema. O tom predlogu ovih dana izjasniće se i Predsedništvo stranke – izjavio je za „Dnevnik” šef poslaničke grupe SVM-a u Skupštini Srbije Balint Pastor.
On podvlači da u tom predlogu nema „nikakvih iznenađenja”.
– Reč je o nekoliko zakonskih predloga, a i dalje smatramo da treba poći od promene Ustava i da ne treba sebi da vezujemo ruke, isključujući mogućnost da se najviši pravni akt izmeni – ukazao je Pastor.
* Zbog čega stalno ističete tu neophodnost promene Ustava?
– Ne smatram da je bogohuljenje razmišljati o promeni Ustava. Važeći Ustav treba da se poštuje i u više navrata smo dokazali da ga poštujemo. Ali, Narodna skupština je ustavotvorna vlast u ovoj državi, Ustav nije Sveto pismo i može se izmeniti. Čak se, po sada važećim rešenjima, određeni delovi Ustava mogu menjati i bez refrenduma, a za određene norme je neophodan referendum. Ukoliko neke političke stranke kandiduju temu smanjenja broja poslanika, za šta je neophodno izmeniti određeni član Ustava, trebalo bi pročešljati ceo taj tekst od člana do čalana i videti koji elementi Ustava još treba da se izmene. Daću vam jedan primer: ako se broj narodnih poslanika smanji s 250 na 150, ne može opstati druga odredba Ustava po kojoj interpelaciju kao sredstvo za kontrolu Vlade može podneti 50 narodnih poslanika. Jer, to bi značilo da umesto petine, to pravo dobija trećina parlamentaraca. Zato Ustav treba pročešljati i videti koji elementi još treba da se izmene. Ne govorim o krupnim političkim temama. Naravno, i o tome treba razgovarati, ali vrlo pažljivo. Govorim o nekim elementima Ustava koji ne mogu opstati jer ozbiljna država ne može sebi dozvoliti da ima takav tekst za svoj ustav. I laici znaju, da ne govorim o studentima prava i pravnicima, da svojina i imovina ne mogu biti sinonimi, da je nemoguće da Ustav u jednom članu kaže da potvrđeni međunarodni ugovori treba da budu u saglasnosti, a u drugom – da međunarodni akti ne smeju da budu u suprotnosti s Ustavom, a to nije isto. Ima, nažalost, još bezbroj takvih primera zbog načina na koji je Ustav donet, preko noći i bez javne i stručne rasprave.
* Da li je na spisku tema koje kandiduje SVM ustavni položaj Vojvodine i da li ga na neki način treba promeniti?
– Ako se otvori pitanje ustavne revizije, za šta se mi zalažemo, naravno da je jedno od najbitnijih pitanja regionalna organzacija i uređenje Republike Srbije. Unutar toga treba, naravno, otvoriti pitanje Vojvodine. SVM se zalaže za to da Vojvodina ima mnogo više izvornih nadležnosti, a manje prenetih jer je pojmu autonomije strano da nadležnost jedne AP kao teritorijalne jednice unutar Republike Srbije zavisi od svagdašnje skupštinske većine. Zbog toga smatramo da to treba regulisati Ustavom kao najvišim pravnim aktom i zalažemo se za detaljnije regulisanje i bogatiji katalog izvornih nadležnosti APV. I, naravno, zalažemo se za zakonodavnu nadležnost APV jer, kada prelistate bilo koji udžbenik ustavnog prava, videćete da se pojam autonomija sastoji od grčkih reči autos i nomos, što znači nadležnost samostalnog donošenja zakona. A kod nas AP Vojvodina nema tu najosnovniju nadležnost koju svaka autonomna pokrajina u svakoj državi ima.
* Da li biste zadržali ovih sedam odsto izdvajanja iz budžeta za kapitalne investicije, kako sada piše u Ustavu?
– Mislim da je to neodrživo rešenje. Praksa je, nažalost, u potpunosti pokazala da to ne odgovara ni interesima APV, ni građanima, a i teško ga je, gotovo nemoguće primeniti. Mi se zalažemo za to da se to pitanje konkretno reguliše, osnove da se utvrde u Ustavu, a detalji u zakonu o finasiranju Vojvodine, da bi se znalo koji prihodi pripadaju APV, koji vidovi poreza, ili novca prikupljenog s teritorije AP, ostaju Vojvodni.
* Šta je sa Zakonom o nadležnostima?
– I Zakon o nadležnostima bi trebalo izmeniti. Mi o tome govorimo od dana kada je Ustavni sud Srbije utvrdio da određeni delovi tog zakona nisu u skladu s Ustavom. Ujedno, USS je u obrazloženju te odluke nedvosmisleno rekao da je neophodno izmeniti taj zakon i da je određena rešenja, koja su u toj formi bila nesaglasna Ustavu, moguće vratiti u tekst nakon preformulacija. Zbog toga smatramo da te stvari treba rešavati u paketu – tu mislim na Zakon o nadležnostima i zakon o finansiranju Vojvodine, s tim što razlika leži u tome što je po ovom Ustavu zakon o finansiranju trebalo doneti do kraja 2008, a Zakon o nadležnostima imamo, ali bi, po instrukcijama Ustavnog suda, taj akt trebalo izmeniti.
Bolje regulisati položaj nacionalnih saveta
* Kada je reč o položaju nacionalnih manjina, šta to u Ustavu i zakonima još treba pojačati?
– Važeći Ustav poštuje individualna i kolektivna prava pripadnika nacionalnih manjina, što je bitno. Mi se zalažemo za to da se malo detaljnije reguliše položaj nacionalnih saveta nacionalnih manjina, da se u praksi ne pojavljuje to da lokalne samouprave, pa čak i određene organizacije i republički državni organi, ne znaju šta su ti saveti i šta su njihove nadležnosti. Što se tiče reforme političkog sistema, svakako se zalažemo za izmenu Zkona o službenoj upotrebi jezika i pisma. To je zakon donet još 1991. godine i, bez obzira na to što je u međuvremenu bilo nekih sitnijih korekcija, mislimo da ne odgovara potrebama pripadnika nacionalnih manjina.
SVETLANA STANKOVIĆ