Najgore su prošli oni koji su slobodno mislili i oni koji su verovali u Boga

USTAV SFRJ IZ 1974 – 50 GODINA KASNIJE

Na naučnom skupu na Pravnom fakultetu u Kragujevcu govorilo više od 30 stručnjaka za ustavno pravo iz Srbije, bivših jugoslovenskih republika i inostranstva

Kragujevac – Za polaznu tačku rušenja Titove Jugoslavije uzet je ni manje ni više nego najviši pravni akt te države – Ustav SFRJ iz 1974. godine. Konfederalizacija federacije i davanje autonomnim pokrajinama ovlašćenja republika doveli su do političkih previranja krajem osamdesetih godina i krvavih ratova devedesetih koji su pokazali da je „bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti”, ta velika tekovina komunističke revolucije, bila zapravo jedna velika laž.

Raspadu Saveza komunista Jugoslavije prethodila je nemala ekonomska kriza koja je iznenadila zbunjeni samoupravni proleterijat nedugo posle smrti Josipa Broza 1980.

U političkom smislu, sled ovih događaja nadovezuje se na eliminicaju Aleksandra Rankovića 1966, kao i na hrvatski Maspok i čistku srpskih liberala s početka sedamdesetih godina, kada je stradala i ekonomska elita SR Srbije.

Koliko je doprineo raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Ustav iz 1974. godine je isto toliko naznačio i kretanja koja su vodila ka definitivnom obračunu sa srpskim nacionalnim korpusom u okviru te velike balkanske države, iznikle na pobedi srpske vojske u Prvom svetskom ratu.

Da li je Ustav iz 1974. bio početak rušenja Titove SFRJ ili možda samo deo davno smišljenog plana o razbijanju Kraljevine Jugoslavije Aleksandra Karađorđevića, koji je ubijen u atentatu 1934. godine u Marselju? Pitanje puno polemičkih tonova, tek Ustav iz 1974. godine, čiji je idejni tvorac bio Edvard Kardelj, poslednji je ustav obe Jugoslavije.

O istorijskim okolnostima, normativnim aspektima i političkoj prirodi kontroverznog ustava govorilo se na naučnom skupu „Ustav SFRJ iz 1974 – 50 godina kasnije”, koji je održan na Pravnom fakultetu u Kragujevcu, uz učešće više od 30 stručnjaka za ustavno pravo iz Srbije, bivših jugoslovenskih republika i inostranstva.

Dr Vladan Petrov, sudija Ustavnog suda RS, Ustav iz 1974. definisao je upravo kao proces, sa pitanjem da li je taj proces okončan.

Petrov je naveo da postoje bar tri kategorije istorijskih ustava. Prvu, kako navodi u izjavi za „Politiku”, čine oni ustavi koji su prestali da važe i prema kojima se odnosimo kao delu naše ili opšte, bliže ili dalje, ustavne istorije, kao što je slučaj sa Namesničkim ustavom Kneževine Srbije iz 1869, ili Vidovdanskim ustavom Kraljevine SHS iz 1921. U drugu kategoriju je svrstao istorijske ustave u pravom smislu te reči, navodeći da se radi o izuzetnim ustavnim biserima, uzoritim primerima čije zračenje određuje nacionalni ustavni identitet jedne zemlje. Takvi su Sretenjski ustav iz 1835, prvi najviši pravni akt moderne Srbije, kao i Ustav Kraljevine Srbije iz 1888, budući da je bio jedan od najnaprednijih ustava u Evropi tog doba.

Ustav SFRJ iz 1974. godine, prema mišljenju profesora Petrova, spada u treću kategoriju.

– U treću kategoriju istorijskih ustava svrstavam one koji su trajali, prestali da važe, ali se njihovo dejstvo nekako proteglo do današnjice. Rekao bih da je to slučaj i sa Ustavom SFRJ iz 1974. godine, koji je ustavnopravno ozvaničio, pa i omogućio proces dezintegracije na ovim prostorima. Svakako, nije taj ustav srušio Jugoslaviju, ali je nesumnjivo dodatno oslabio Srbiju, stvorio za nju jednu antiidentitetsku matricu koja je, nažalost, i danas uticajna među nekim političkim subjektima i u Srbiji i na Zapadu. Ta matrica glasi: samo mala Srbija, tj. Srbija najmanje bez Kosova, može biti evropska Srbija. U stvari, istina je sasvim drukčija: samo ekonomski snažna i politički stabilna Srbija, sa Kosovom, može biti prava evropska Srbija – smatra sudija Petrov.

Dr Srđan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu, usmerio je pažnju u svom radu na preambulu Ustava iz 1974.

– Da je zaista reč o više nego značajnom ustavu, potvrdiće posledice njegove primene i događaji koji su opteretili domaću stvarnost prilikom nestajanja SFRJ. Oštri kritičara Ustava SFRJ iz 1974. tvrdiće da je upravo taj akt glavni krivac za krvavi jugoslovenski raspad, dok će drugi u njemu prepoznati poslednji pokušaj da se uspostavi harmonizovan državni poredak, uz napor da se stabilizuju odnosi unutar multinacionalne državne zajednice. Tako dolazimo do osnovne literarne opaske da ustavi znaju biti i loši, ali mi se čini, ni krivi ni dužni. Konačno, društvenu odgovornost za njih snosi njihov tvorac, s tim da je zaboravnoj misli lakše da svali krivicu na ono što se lakše menja. A lakše je promeniti ustav nego društvo – poručuje prodekan Đorđević.

Prema mišljenju dr Jelene Vučković sa Pravnog fakulteta u Kragujevcu, Ustav SFRJ iz 1974. godine nije običan istorijski ustav. S tim ustavom je, kako kaže u razgovoru za naš list, počeo proces „parcelizacije nekadašnje velike multietničke i multikulturalne države”. Tom procesu je, napominje, doprineo i deformisani samoupravni sistem koji je težio da preraste u nekakvu samostalnu vlast, mimo glavnih političkih i ekonomskih tokova.

– Ustav SFRJ iz 1974. stvorio je pravne temelje za napuštanje federalizma. Republike sve više jačaju i dobijaju konfederalni status, a pokrajine se izjednačavaju sa republikama. Taj ustav je pokazao i protivurečnosti u razvoju samoupravnog sistema. Samoupravljanje je težilo da postane samostalna vlast, unoseći u političku atmosferu elemente podele ekonomskog i celokupnog državnog sistema. Tako se javlja rascep između stvarnih nosilaca vlasti i interesa radničke klase. Takođe, politički proces samoupravljanja se instrumentalizuje na teritorijalnoj i nacionalnoj osnovi, dodatno se nadograđujući jednom autonomnom institucionalnom superstrukturom. Samoupravljanje postaje magična reč razgradnje partije, države i ekonomije. Tako Ustav SFRJ iz 1974. postaje samo forma i politička maska kojoj izmiče sadržina – navodi profesorka Vučković.

Balint Pastor, narodni poslanik i novosadski profesor prava, smatra da su u periodu u kojem je donet Ustav SFRJ iz 1974. otvorena neka od ključnih konstitucionalnih i pravno-političkih pitanja koja ni pedeset godina kasnije nisu razrešena. On navodi da je Ustav SFRJ iz 1974. simbolizovao sukob dve politike – politike centralizacije i decentralizacije.

– Ustavnim rešenjima dizajniran je specifičan koncept federalizma koji su kritičari kvalifikovali kao federalizam „izvitoperenog karaktera”, a političko-teritorijalne autonomije kao „kvazifederalne jedinice”. Ni Ustav SFRJ iz 1974, kao ni prethodni ustavni tekstovi, nije formulisao konstitucionalnu jednačinu koja bi rešila problem političke blokade u odnosima između Republike Srbije i autonomnih pokrajina, niti je odgovorio na pitanje koje predstavlja uslov očuvanja političke stabilnosti, demokratskih institucija i legitimnosti poretka. Pitanje je, zapravo, možemo li govoriti o autonomiji teritorijalno-političke zajednice bez izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, mada se možemo složiti sa konstatacijom da su ustavna rešenja iz 1974. izdigla Vojvodinu iznad statusa autonomije, kao i da je „klauzulom konstitutivnosti” stekla status „male, diskretne, savezne državnosti” – zaključuje profesor Pastor.

Učešće na skupu je uzeo i protojerej-stavrofor Velibor Džomić. Svoje izlaganje je posvetio decenijama zapostavljenoj temi, a reč je o slobodi veroispovesti koja u Titovoj Jugoslaviji, kako kaže u razgovoru za „Politiku”, suštinski nije ni postojala, napominjući da su neke ustavne odrednice bile samo maska kojom je prikrivan stvaran diskriminatorski odnos prema sveštenicima i vernicima koji su često i surovo kažnjavani.

– Sveštenici i vernici ne pamte po dobru vreme socijalističkih ustava. Ne samo u vreme važenja Ustava SFRJ od 1974. nego i od donošenja Ustava FNRJ 1946, vršen je, bez obzira na minimalne ustavne garancije, sistemski progon vere i verujućih ljudi. Sloboda veroispovesti je u ustavnoj normi iz 1974. bila svedena samo na „ispovedanje vere”, a vera je svedena samo na „privatnu stvar” čoveka. Ideolozi SKJ i ustavopisci su smatrali da je dovoljno da se u okrnjenom obliku prizna samo individualni, ali ne i kolektivni aspekt prava na slobodu veroispovesti kao univerzalnog ljudskog prava. Dovoljno je samo to da se vidi i da se zaključi da je reč o diskriminatornom opštem aktu. Treba imati u vidu da su komunisti na svoj način u ustavnoj odredbi povampirili specijalni oblik takozvanog kancel-paragrafa, koji je svojevremeno uveo Bizmark, tako što su propisali da je „protivustavna zloupotreba vere i verske delatnosti u političke svrhe”. I u vreme važenja Ustava SFRJ od 1974. najgore su prošli oni koji su slobodno mislili i oni koji su verovali u Boga. Osim toga, crkvama i verskim zajednicama su, posle oduzimanja nepokretne i pokretne imovine, ograničili pravo svojine i na onome što im je posle nacionalizacije i agrarne reforme ostalo – podseća dr Džomić, navodeći kako smo više od tri decenije, do donošenja Ustava Republike Srbije na Mitrovdan 2006, čekali da se pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti usaglasi ne samo sa međunarodnim pravnim aktima nego i sa civilizacijskim dostignućima i vrednostima.

BRANE KARTALOVIĆ

18. novembar 2024.

10,00 - Subotica - Sastanak sa Vinceom Salai-Bobrovnickim, zamenikom državnog sekretara u Kabinetu predsednika Vlade Mađarske zaduženim za civilne organizacije i društvene odnose

14,30 - Subotica - Intervju nedeljniku Ekspres

19. novembar 2024.

07,30 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Napindító” (na mađarskom jeziku, uživo)

12,30 - Beograd - Snimanje gostovanja u emisiji Pravi ugao na RTV1 (emitovaće se u 17,20 časova)

20. novembar 2024.

09,30 - Subotica - Sastanak sa Robertom Žigom, zamenikom ministra kulture i inovacija Mađarske

10,00 - Subotica - Uručivanje diploma „Šandor Čori”

19,00 - Budimpešta - Prijem u parlamentu za članove Stalne konferencije Mađara (MÁÉRT)

21. novembar 2024.

10,30 - Budimpešta - 22. sednica Stalne konferencije Mađara

22. novembar 2024.

17,00 - Subotica - Svečano otvaranje vojvođanskog obrazovnog centra „Mathias Corvinus Collegium” (MCC) iz Budimpešte

18,00 - Subotica - Učešće u panel diskusiji „Nakon američkih predsedničkih izbora – kako se svet okreće ka novom svetskom poretku“

25. novembar 2024.

10,00 - Beograd - Sednica Narodne skupštine (II sednica Jesenjeg redovnog zasedanja)

11,00 - Beograd - Komemorativna sednica povodom smrti Dragana Markovića Palme

13,00 - Beograd - Snimanje emisije „Közügyek” TV Pannon (na mađarskom jeziku; na programu u 18,00 časova)

26. novembar 2024.

09,00 - Subotica - Komemorativna sednica povodom smrti Ištvana Šarkezija

10,00 - Subotica - Sednica Predsedništva i Saveta SVM-a

27. novembar 2024.

10,00 - Beograd - Narodna skupština - Dan za glasanje (II sednica Jesenjeg redovnog zasedanja)

14,00 - Stara Moravica - Pomen povodom godišnjice upokojenja Ferenca Čubele i Antala Kiša

29. novembar 2024.

17,00 - Hajdukovo - Obeležavanje 15 godina od osnivanja Ženskog Foruma SVM-a

30. novembar 2024.

09,00 - Adorjan - XIII Festival hurke i kobasice

12,00 - Dalj Planina (Hrvatska) - Godišnja skupština Demokratske zajednice Mađara Hrvatske

3. decembar 2024.

07,30 - Subotica - Gostovanje u emisiji "Napindító" na Subotičkom mađarskom radiju (na mađarskom jeziku; uživo)

6. decembar 2024.

10,00 - Subotica - Svečano uručenje tablet uređaja u organizaciji Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine

9. decembar 2024.

09,00 - Kanjiža - Sastanak sa zamenikom ministra spoljnih poslova i spoljne trgovine Mađarske, Leventeom Mađarem

09,30 - Kanjiža - Microcer d.o.o. - Svečana predaja, razvojni projekat velikog obima od istaknutog značaja

10,30 - Gornji Breg - Svečana predaja precizne farme svinja - razvojni projekat velikog obima od istaknutog značaja u oblasti poljoprivrede

11,30 - Senta - Svečano potpisivanje ugovora o dodeljenim sredstvima po konkursu Fondacije „Prosperitati“ za razvoj poljoprivrede i za kupovinu seoskih kuća sa aplikantima čije su prijave prihvaćene u zavisnosti od finansijskog okvira

12,40 - Senta - Sastanak sa predsednicom opštine Senta, Hajnalkom Buranj

11. decembar 2024.

15,00 - Novi Sad - Svečana prezentacija Mađarsko–srpskog frazeološkog rečnika prof. dr Edite Andrić

12. decembar 2024.

09,45 - Subotica - Snimanje gostovanja u Jutarnjem dnevniku RTS-a (emitovaće se: 13. decembra u 8 sati)

11,00 - Subotica - Sastanak sa državnim sekretarom Mađarske za nacionalnu politiku, Lerincem Načom

11,30 - Subotica - Obilazak katedrale Sv. Terezije Avilske sa državnim sekretarom Mađarske za nacionalnu politiku, Lerincem Načom

12,15 - Bačka Topola - Obilazak rk. crkve Bezgrešne Device Marije sa državnim sekretarom Mađarske za nacionalnu politiku, Lerincem Načom

13,00 - Subotica - Obilazak Medijske kuće Panon sa državnim sekretarom Mađarske za nacionalnu politiku, Lerincem Načom

17,00 - Palić - Svečana akademija povodom obeležavanja 30 godina od osnivanja Saveza vojvođanskih Mađara

13. decembar 2024.

09,00 - Subotica - Komemorativna sednica povodom smrti prof. dr Šandora Šomođija

16. decembar 2024.

16,30 - Subotica - Intervju dnevnom listu „Magyar Nemzet” iz Mađarske

17. decembar 2024.

08,05 - Subotica - Gostovanje u emisiji "Napindító" na Subotičkom mađarskom radiju (na mađarskom jeziku; uživo)

17,00 - Subotica - Mesni odbor SVM-a Subotica - Bajnat-Prozivka - Dečji program i uručenje božićnih paketića

18. decembar 2024.

10,00 - Novi Sad - Gostovanje u emisiji „Hangadó Szerda” Drugog programa Radio Vojvodine (na mađarskom jeziku; uživo)

13,00 - Subotica - Intervju za nedeljnik „Het Nap” (Hét Nap)

19. decembar 2024.

11,00 - Subotica - Intervju za dnevni list „Mađar so (Magyar Szó)

13,00 - Subotica - Intervju za Radio „Košut“ (Kossuth Rádió) iz Mađarske

16,00 - Kanjiža - Božićni program Vojvođanske rvačke akademije

20. decembar 2024.

09,00 - Subotica - Intervju nedeljniku Nove subotičke novine

11,30 - Novi Sad - Svečana predaja nove sale za konferencije D.o.o. za novinsko izdavačku delatnost „Magyar Szó“

11,45 - Novi Sad - Svečano otvaranje izdvojenog odeljenja u Novom Sadu Mađarske predškolske ustanove i vežbaone „Vackor“, Subotica

12,00 - Novi Sad - Obeležavanje 80. godišnjice dnevnog lista „Magyar Szó“

21. decembar 2024.

15,00 - Senta -  Proslava stogodišnjice Rvačkog kluba Senta

23. decembar 2024.

11,30 - Kanjiža - Svečano uručenje poklona za decu u organizaciji Saveza „Rakoci“ i NSMNM

27. decembar 2024.

09,00 - Subotica - Snimanje gostovanja u emisiji „Politbiro” na RTV (na programu 3. januara 2025. u 17,20 časova)

10,00 - Subotica - Intervju za Mađarsku nacionalnu agenciju MTI

17,00 - Male Pijace - Forum predsednika mesnih, opštinskih, okružnih odbora i drugih funkcionera SVM-a

28. decembar 2024.

10,00 - Subotica - Prijem predsednika SVM-a povodom kraja godine

19,00 - Subotica - Novogodišnji koncert u sinagogi

7. januar 2025.

12,00 - Subotica - Snimanje gostovanja u jutarnjem programu Radio „Košut“ (Kossuth Rádió) iz Mađarske (na programu 08. januara između 06-09,00 časova)

13. januar 2025.

10,00 - Budimpešta - Svečano preuzimanje Posebne nagrade Narodne banke Mađarske „Šandor Vekerle“ za inovacije – za zasluge u oblasti razvoja ekonomije u državama regije Karpatskog basena

14. januar 2025.

08,00 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Napindító” (na mađarskom jeziku, uživo)

16. januar 2025.

15,45 - Subotica - Intervju za dnevni list „Mađar So” na mađarskom jeziku

17. januar 2025.

12,00 - Subotica - Sastanak u vezi sa izradom nove verzije Strategije SVM-a za regionalni i ekonomski razvoj vojvođanskih mađarskih zajednica

20. januar 2025.

18,00 - Subotica - Gostovanje u političkoj emisiji „Közügyek” na TV Pannon (na mađarskom jeziku, uživo)

21. januar 2025.

16,00 - Subotica - Stručna konferencija u okviru Programa za profesionalno usavršavanje mađarskih dečjih psihologa u državama regiona Državnog sekretarijata za nacionalnu politiku, uz učešće stručnjaka Dečje bolnice „Bethešda“ iz Budimpešte

16,30 - Subotica - Sastanak sa državnim sekretarom Mađarske za nacionalnu politiku, Lerincem Načom

18,00 - Palić - Svečano zatvaranje četvrte sezone Vojvođanskog mentorskog programa Fondacije „Prosperitati” i uručenje nagrada

22. januar 2025.

16,00 - Hajdukovo - Sednica Predsedništva i Saveta SVM-a

23. januar 2025.

10,00 - Subotica - Gostovanje u Podcast emisiji „Het nap plus” nedeljnika Het nap

12,00 - Subotica - Sastanak sa Žoltom Bunfordom, specijalnim poverenikom za region Zapadnog Balkana predsednika Vlade Mađarske, Viktora Orbana

24. januar 2025.

15,30 - Senta - Sastanak sa predsednikom Parlamenta Mađarske, Laslom Keverom

16,00 - Senta - Centralna vojvođanska svečanost obeležavanja Dana mađarske kulture

28. januar 2025.

07,30 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Napindító” (na mađarskom jeziku, uživo)

17,00 - Subotica - Sednica Predsedništva i Saveta SVM-a

31. januar 2025.

15,00 - Subotica - Obeležavanje 9. rođendana Fondacije „Prosperitati“

18,00 - Novi Sad - Dan Grada Novog Sada, svečana manifestacija SVM-a

7. februar 2025.

10,00 - Subotica - Sastanak sa poslanikom Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji u Evropskom parlamentu, predsednikom FUEN-a, Lorantom Vince

12,45 - Velebit i Novi Kneževac - Razgovor sa građanima, sa predsednikom Republike Aleksandrom Vučićem

18,00 - Novi Kneževac - Proslava povodom 18. godina od osnivanja Opštinske organizacije SVM-a

8. februar 2025.

17,00 - Budimpešta - Učešće u panel diskusiji povodom obeležavanja 25. godina od osnivanja Udruženja Mađarske omladinske konferencije

10. februar 2025.

09,30 - Subotica - Sastanak u vezi sa nacrtom nove verzije Strategije SVM-a za regionalni i ekonomski razvoj vojvođanskih mađarskih zajednica

11. februar 2025.

07,30 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Napindító” (na mađarskom jeziku, uživo)

17,00 - Novi Sad - Svečano potpisivanje ugovora o dodeli „Várady”- stipendija i ugovora Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine o refundaciji troškova nostrifikacije diplome

13. februar 2025.

16,00 - Beograd - Sastanak sa mađarskim ministrom spoljnih poslova i spoljne trgovine Peterom Sijartom

20. februar 2025.

10,00 - Subotica - Gostovanje u Podcast emisiji „Het nap plus” nedeljnika Het nap