Manjine u Srbiji: Položaj bolji, ali nedovoljna politička vidljivost
BEOGRAD - Prava nacionalnih manjina u Srbiji značajno su unapređena kada je reč o zakonskoj regulativi, ocenjuju predstavnici pojedinih manjinskih zajednica, a kao najveću primedbu na svoj položaj iznose to što nisu, kako smatraju dovoljno zastupljeni u državnoj upravi i administraciji i u procesu donošenja odluka.
Na pitanje Tanjuga, kako vide svoj položaj i to što pojedini predstavnici manjinskih zajednica "po političkoj potrebi" optužuju Srbiju za ugrožavanje njihovih prava, kao i kako vide svoj odnosa prema državi u kojoj žive, ali i položaj Srba u njihovim maticama... sagovornici Tanjuga odgovaraju uglavnom fokusirajući se na ono što smatraju bitnim za svoje interese.
Šef poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara Balint Pastor kaže za Tanjug da nacionalne manjine sva otvorena pitanja treba da rešavaju u partnerstvu sa institucijama države.
Kaže da problema uvek ima i da ih treba rešavati na dva polja - zakonodavnom i polju implementacije.
Ocenjuje da je prethodnih godina dosta urađeno po pitanju poboljšanja političkog okvira koji se odnosi na položaj nacionalnih manjina, ali da nedostaje bolja implementacija.
"Što se implementacije tiče, uvek može bolje, ali mislim da nema nekih velikih otvorenih problema u smislu da država probleme ne želi da rešava", istakao je Pastor i poručio da predstavnici nacionalnih manjina, kroz institucionalno delovanje, treba da ukazuju na probleme.
Naveo je da na zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u državnoj upravi i javnoj sferi može još da se radi, ali i dodao da je to proces koji se ne može rešiti preko noći.
"Što se tiče pitanja obrazovanja, kulture, službene upotrebe jezika...individualnih problema svakako ima, ali ne i većih sistemskih nedostataka jer je puno urađeno na polju zakonodavstva", istakao je Pastor.
Govoreći o položaju Srba u Mađarskoj, naveo je da se i oni suočavaju sa poteškoćama, ali da kao što u Srbiji postoji otvorenost za rešavanje problema nacionalnih manjina, tako postoji i u Mađarskoj.
Potpredsednik Narodne skupštine i lider Stranke pravde i pomirenja Muamer Zukorlić smatra da bi trebalo izmeniti propise i strankama nacionalnih manjina omogućiti da poslanički klub formiraju sa tri poslanika, umesto sa pet, kao i da se broj potpisa za kandidovanje njihovih izbornih lista smanji sa 10.000 na 5.000 ili 3.000.
On takođe smatra da islamska zajednica nije dovoljno zaštićena i da postoji "diskriminacijski raskorak" u odnosu na Srpsku pravoslavnu crkvu.
"Ukoliko ustav i zakoni kažu da su crkve i verske zajednice ravnopravne, onda moraju biti potpuno ravnopravne. Ne možemo imati određene linije za finansiranje SPC bez ograničenja, dok su ostale verske zajednice na šalteru vrlo skromnog budžeta", rekao je Zukorlić.
Ističe da je važno poštovati princip reciprociteta - da ono što tražimo za svoju manjinu u drugoj zemlji, ponudimo drugim manjinama u svojoj zemlji.
"Kada to budemo spremni da ispoštujemo, nećemo imati nikakvih problema", poručio je Zukorlić.
Šef poslaničke grupe "Ujedinjena dolina SDA Sandžaka" Šaip Kamberi položaj albanske manjine ocenjuje kao težak jer, kako tvrdi, nedostaje političke volje za rešavanje problema koji su naročito izraženi u oblastima integracije u državne i javne institucije, ekonomskog razvoja, obrazovanja...
Posebno je istakao to što se, kako tvrdi, u Srbiji od 2008. godine ne priznaju diplome sa tzv. Kosova zbog čega mladi odlaze u inostranstvo.
"Imamo 12 generacija mladih čije se diplome ne priznaju i koji su izgubili svaku nadu da mogu da se skrase u mestu gde žive zbog čega pokušavaju da nađu spas u zemljama zapadne Evrope", tvrdi Kamberi.
On položaj Srba na Kosovu i Metohiji i odnos tamošnje vlasti prema njima vidi kroz to da su, kako navodi, Srba ministri u kosovskoj vladi, da raspolažu fondovima u okviru ministarstava, te da su deo strukture sistema u procesu donošenja odluka.
Upitan da li će Albanci sledeće godine izaći na popis stanovništva, Kamberi je rekao da će ta odluka biti pravovremeno doneta, uz opasku i da se nada, kako je rekao, da se neće ponoviti "greške koje je Republički zavod za statistiku napravio 2011. godine kada , nije bio dovoljan broj popisivača Albanaca i obrasci nisu na vreme odštampani na albanskom jeziku".
Međunarodni sekretar Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Baštovanović kaže da se Hrvati u Srbiji suočavaju sa brojnim izazovima i poteškoćama uz ocenu da je sistem zaštite manjina ''unificiran'' i izjednačen prema svim zajednicama bez uvažavanja specifičnosti manjina.
Kao jedan od najvećih problema Baštovanović vidi isključenost Hrvata iz procesa donošenja odluka i to što, kako tvrdi, politički sistem ne pruža hrvatskoj zajednici mogućnost adekvatnog učešća u političkom životu.
Ukazuje da se na poslednjim izborima u Srbiji pokazalo da je cenzus ''primeren'' brojnijim i teritorijalno koncentrisanim nacionalnim manjinama, poput bošnjačke i albanske, ali i mađarske koja je, kaže, pouzdan partner vlasti.
Na pitanje da li je položaj srpske manjine u Hrvatskoj adekvatan položaju Hrvata u Srbiji, odgovara da Srbi u Hrvatskoj imaju 44 zamenika gradonačelnika ili načelnika opština, 11 zamenika župana, četiri državna sekretara, pa i potpredsednika hrvatske vlade.
''Mi smo politički vidljivi u samo dve lokalne samouprave, nigde ne učestvujemo u vlasti, ali nadamo se da će se to promeniti'', kaže Baštovanović.
Dodaje da postoje problemi i kada je reč o zapošljavanju u javnoj administraciji i državnoj upravi, kao i da u institucijama, koje se neposredno tiče ostvarivanja manjinskih prava, Hrvati nisu dovoljno uključeni.
''Određeni pomaci postoje, ali zahtevamo da se određene stvari ugrade u sistem pravnim putem. Postoje standardi koje je Srbija prihvatila, kao što su Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjima ili Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, ali to su minimalni standardi koje svaka država, koja je u procesu evrointegracija, dužna da prihvati'', smatra Baštovanović.
