Crvena linija ustava

Balint Pastor, poslanik Saveza vojvođanskih Mađara u Skupštini Srbije

“Mi smo manjinska stranka i za nas ne važi cenzus. Ne treba da se zaklinjemo na odanost nekim strankama samo da bismo ušli u parlament”

Od kada smo ponovo parlamentarna stranka, pokušavamo da rešimo pitanje upravnih okruga. Tri bačke opštine su 1992. godine prebačene u Severnobanatski okrug sa sedištem u Kikindi. Ondašnja vlast želela je da podeli mađarski birački korpus na dva dela, da bi Mađari imali što manje šansi da pošalju svog poslanika u Narodnu skupštinu. Uredba još nije promenjena, a u međuvremenu je ta nelogičnost preslikana u neke druge zakonske propise. Tako je uređeno da firme sa teritorije ove tri bačke opštine pripadaju regionalnoj komori u Kikindi, a ista logika preslikana je i na policijske uprave. Nije preslikana na sudove i tužilaštva, pa ako se desi neko krivično delo u Horgošu, koji pripada Opštini Kanjiža, onda istragu vodi javni tužilac iz Subotice i policajci iz policijske uprave Kikinda. Možete misliti kako je ta istraga efikasna.” Ovako poslanik Saveza vojvođanskih Mađara Balint Pastor za “Akter” objašnjava zašto je podneo amandman na Zakon o prostornom planu Srbije, i zašto možda za njega neće glasati ako se ne izmeni uredba po kojoj opštine Ada, Senta i Kanjiža pripadaju Severnobanatskom okrugu.

“U decembru prošle godine mi smo dokazali da smo principijelna stranka i da, kako se to poslednjih nekoliko meseci govori, imamo ′crvene linije′. Naša ′crvena linija′ je Ustav Srbije i niko ne može da kaže da ga ne poštujemo. Ako u Ustavu piše da Vojvodini pripada najmanje sedam posto republičkog budžeta, pri čemu tu ne stoji tačka, već zarez, pa piše da se tri sedmine obavezno koriste za kapitalna ulaganja, onda to treba da se poštuje”

Kako bi, po vašem mišljenju, to trebalo rešiti?

Prostorni plan se donosi na deset godina, a mi ne možemo da glasamo za predlog kojim bi se zacementiralo postojeće stanje za novih deset godina. Još pri sklapanju koalicionog sporazuma sa DS-om tražili smo rešenje ovog pitanja. Sada imamo obećanje predsednika Tadića da će se u roku od nekoliko meseci promeniti uredba o upravnim okruzima. Uložili smo amandman na zakon kako bi se, ukoliko se promeni ta uredba, prostorni plan uskladio u roku od jedne godine.

Hoćete li odbiti da glasate za zakon, ako ne “prođe” amandman?

Ukoliko ne nađemo rešenje i ne bude prihvaćen ovaj amandman, ili neko drugo rešenje kojim bismo postigli cilj, onda ne bismo mogli da glasamo za ovaj zakon.

Unija ujedinjenih regiona Srbije, koju predvodi Mlađan Dinkić, govori o regionalizaciji. Koliko se to uklapa u vaše viđenje ovog problema?

Mi smatramo da o regionalizaciji i decentralizaciji treba razgovarati na naučnoj osnovi. To ne bi trebalo da bude tema dnevne politike i dokazivanja stranaka ko je više, a ko manje za regionalizaciju. Ukoliko su želje i namere ozbiljne, onda ta stranka ima našu podršku, s tim što je teško govoriti o nekakvim budućim planovima koji zahtevaju promenu Ustava. Jedan od razloga je što je za tako nešto potrebna dvotrećinska većina u skupštini, a trenutno ne postoji nijedno pitanje u ovoj državi za koje bi se mogla obezbediti dvotrećinska većina. Osim toga, ne poštuje se ni važeći Ustav i ukoliko se jedna stranka profiliše kao stranka kojoj je na prvom mestu regionalizacija i decentralizacija, onda bi trebalo malo glasnije da govori o tim problemima. Za početak mogla bi da nas podrži u zahtevu da Vojvodina dobije iz budžeta ono što joj pripada po Ustavu, i da se energičnije bori za donošenje zakona o javnoj svojini, jer je Srbija jedina država u Evropi u kojoj gradovi i opštine nemaju svoju imovinu.

Ali oni se upravo zalažu za vraćanje imovine?

Istina je da su podneli predlog zakona o javnoj svojini i on je u skupštinskoj proceduri već šest meseci, ali su u avgustu i septembru govorili da neće dozvoliti da započne jesenje zasedanje parlamenta sve dok se taj zakon ne nađe na dnevnom redu prve sednice redovnog jesenjeg zasedanja. A to se sada zaboravilo.

Najavili ste da vaši poslanici neće glasati ni za rebalans budžeta ukoliko Vojvodina ne dobije sedam odsto, koliko joj pripada iz republičkog budžeta. Govori se da će i bez vas biti 126 poslanika, uključujući i LSV za izglasavanje rebalansa budžeta?
Mi smo u decembru prošle godine dokazali da smo principijelna stranka i da, kako se to poslednjih nekoliko meseci govori, imamo “crvene linije”. Naša “crvena linija” je Ustav Srbije i niko ne može da kaže da ga ne poštujemo. Ako u Ustavu piše da Vojvodini pripada najmanje sedam posto republičkog budžeta, pri čemu tu ne stoji tačka, već zarez, pa piše da se tri sedmine obavezno koriste za kapitalna ulaganja, onda to treba da se poštuje. A Vlada Srbije i određena ministarstva se prave kao da tu postoji tačka, a ne zarez, i bave se samo time da li Vojvodina dobija sedam posto. Nije svejedno kakva je struktura tih sredstava. Suština je u tome što ta sredstva treba da budu takva da se mogu upotrebiti za razvojne projekte.

SAJT ZA RAZGOVOR SA BIRAČIMA
Balint Pastor je prvi i za sada jedan od dvojice poslanika koji imaju svoj sajt. Smatra da je to dobar vid komunikacije sa biračima, a zna da to radi većina poslanika u svetu. Kaže da svakodnevno ažurira svoj sajt i piše blog na mađarskom i srpskom jeziku. Na osnovnoj stranici zapisao je: “Želim da onima koji se interesuju za politiku bude omogućeno da se svakodnevno informišu o mojim skupštinskim govorima i amandmanima koje sam, zajedno sa mojim kolegama, poslanicima iz Saveza vojvođanskih Mađara, podneo na predloge zakona. Smatram bitnim i to da novinski članci, audio i video sadržaji u vezi sa mojim radom budu dostupni na jednom mestu.”
info@pasztorbalint.rs

U čemu je problem?

Problem je u tome što ukoliko od tih sredstava iz republičkog budžeta koliko Vojvodina dobije, odbijemo sredstva za plate prosvetnim radnicima, transferna sredstva lokalnim samoupravama, onda je matematički nemoguće da ostanu tri sedmine, odnosno 42 posto za kapitalne investicije i to je onda izigravanje ustavne obaveze. Sada smo rekli koalicionim partnerima da ako nismo glasali za budžet prošle godine koji nije bio u skladu sa Ustavom, kako onda da glasamo za isti taj budžet prilikom rebalansa kada je iste strukture.

Da li u predlogu rebalansa piše da će Vojvodina dobiti ta sredstva?
Još ne znamo, ali se nadamo da će se naći rešenje koje će biti u skladu sa Ustavom. Tada ćemo glasati za predlog, jer nam nije namera da rušimo vladu. Ukoliko toga ne bude mi nećemo podržati rebalans i sve buduće budžete u narednim godinama. Pošto je Ustav na našoj strani, mislimo da je minimum kompromisa onaj koji piše u Ustavu.

I LSV se zalaže za dobijanje tih sedam posto, ali je najavljeno da će podržati rebalans, kako to da ste vi sada principijelniji od njih?

Mi smo principijelni i slobodni. Mislim da je to suština i ne mogu da se složim sa ocenama koje dolaze iz Lige da je, citiram, “ovo najbolja moguća vlada i da ne žele da je ruše i pomognu nekim opozicionim strankama da dođu na vlast”. To nije ni naša namera, ali kada bismo imali principijelnu podršku Lige, kada ovo ne bi zahtevala samo četiri poslanika SVM, nego i pet poslanika Lige i ne znam koliko poslanika G17 plus, kada bismo imali podršku i drugih stranaka kojima su puna usta i decentralizacije i autonomije, tada bi vlada bila primorana da revidira svoj stav i da uputi u proceduru predlog koji je u skladu sa Ustavom.

Rekoste da ste vi principijelni i slobodni. Ko to nije?

Imali smo slučajeve za vreme postojanja ove vlade, ali se to retko pominje, što nije fer, da su i ostale stranke iz vladajuće koalicije imale suprotne stavove od ostalih koalicionih partnera i da nisu podržale neke zakonske predloge. Za izmene Zakona o informisanju nije glasao SPS, za  gasni aranžman sa Rusijom nismo glasali mi, ali ni G17 ni LSV. Još pri formiranju vlade rekli smo da je podržavamo, ali zadržavamo pravo na sopstveno mišljenje. U skladu sa tim i vodimo našu politiku. Glasamo protiv određenih zakonskih predloga kada smo na to primorani i kada je nemoguće naći kompromis. Zašto neke druge stranke, uključujući i Ligu, svoju politiku ne vode u skladu sa ovim, to je pitanje za njih, ali mogu da pretpostavim da razlog može biti samo to da nekako treba ući u parlament i posle sledećih izbora. Liga to samostalno ne može da učini. Mi smo manjinska stranka i za nas ne važi cenzus. Ne treba da se zaklinjemo na odanost nekim strankama samo da bismo ušli u parlament.

“Mi smatramo da o regionalizaciji i decentralizaciji treba razgovarati na naučnoj osnovi. To ne bi trebalo da bude tema dnevne politike i dokazivanja stranaka ko je više, a ko manje za regionalizaciju”

Prilikom rasprave o donošenju deklaracije o zločinima nad Srbima založili ste se za donošenje deklaracije o zločinima nad Mađarima 1944. i 1945. godine, kada je, kako ste rekli, streljano oko 20.000 Mađara. Zatražili ste da to učini i mađarska skupština?
Govorio sam o tome zbog toga što svakodnevno vidim da ljudi u Srbiji o tome ne znaju ništa. Smatramo da je došlo vreme da se društvo sa tim suoči. Kada je već doneta rezolucija o osudi zločina u Srebrenici i deklaracija o zločinima nad Srbima, za koje smo glasali, smatrali smo da je došlo vreme da se govori i o drugim žrtvama. O novosadskoj raciji svi znaju sve, što je dobro, ali skoro niko ne zna da su 1944. i 1945. godine streljani ljudi samo zbog pripadnosti određenoj naciji. Neko treba da dâ odgovor i gde su nestali Nemci iz Vojvodine. Prema popisu od pre Drugog svetskog rata na teritoriji Vojvodine je živelo oko pola miliona Nemaca, sada ih je 4.000 prema zvaničnom popisu.

Kako je došlo do streljanja Mađara?

Postojao je logor u Bačkom Jarku gde je za godinu i po dana streljano više od sedam hiljada ljudi, od toga 955 dece. To su istorijske činjenice i društvo bi trebalo sa tim da se suoči posle ovoliko vremena. Zbog toga smo još pre godinu dana predložili predsedniku Borisu Tadiću i tadašnjem mađarskom prdsedniku Laslu Šoljomu da dve države formiraju zajedničku komisiju istoričara. Dogovoreno je da komisija istraži dešavanja za vreme Drugog svetskog rata, ne samo za pomenute dve godine, već i za novosadsku raciju i za streljanja Roma, Hrvata, Srba i da se, nakon toga,  donesu deklaracije u parlamentima Srbije i Mađarske o međusobnom priznavanju krivice za ta zlodela.

“Od 3. januara je moguće podneti zahteve za dobijanje državljanstva Mađarske, ali je teško sada reći koliko će biti interesovanje. Mislim da će biti dosta veliko, zbog toga što su sve stranke vojvođanskih Mađara to državljanstvo jednoglasno tražile godinama unazad i to je velika moralna satisfakcija koja nema praktične efekte”

Previše je zločina koje treba istražiti. Čini se da to kopanje grobnica opterećuje sadašnjost?
Mi smo to inicirali pre godinu dana. Predsednici dveju država uputili su pisma akademijama nauka, Mađarska je imenovala istoričare još krajem prošle godine, a Srbija to još nije učinila. Mađarska komisija ne može da počne sa radom, jer mora da funkcioniše na paritetnoj osnovi. Zbog toga mislimo da je ovaj put jedino ispravan i apelujemo kroz skupštinu. A to što ta dešavanja opterećuju našu sadašnjost, to je zbog toga što još uvek ta poglavlja iz prošlosti nismo zatvorili i to je pretpostavka za normalniju sadašnjost i za budućnost.

Opozicija često priziva vanredne izbore. Verujute li da će ih biti, ili će vladajuća koalicija, čiji ste i vi deo, “izgurati” mandat do kraja?

Opozicija trenutno nije u stanju da izazove vanredne izbore. Zna se da do tih izbora dolazi kada vlada izgubi podršku u skupštini. Vanredni izbori bi bili realni, isključivo, kada bi DS odlučio da ih raspiše. To se ne može isključiti, ali mislim da trenutno ni to nije realno. Ako očekujemo da dobijemo status kandidata za članstvo u EU u decembru 2011. godine, onda jako ozbiljno na tome treba da rade i parlament i vlada i vanredni izbori bi doneli zastoj od najmanje šest meseci. U ovom trenutku to nije u interesu ni strankama vladajuće koalicije, ni države.

Pojavile su se priče da je SVM razgovarao sa SNS-om o nekakvoj budućoj saradnji?

Nije bilo razgovora ni o rušenju vlade, ni o nekoj budućoj vladi. Čudno je što se na ovakav način komentarišu naše namere da budemo u normalnoj komunikaciji sa svim parlamentarnim strankama. Mi jednostavno želimo da imamo normalnu komunikaciju sa svim parlamentarnim strankama, uključujući i SNS. Tačno je da smo bili prva stranka iz vladajuće koalicije koja je predsednika SNS-a pozvala na svoju stranačku svečanost, odnosno na petnaestu godišnjicu stranke. Bili su tu i Boris Tadić i Rasim Ljajić i Tomislav Nikolić. Pozvan je i Vojislav Koštunica, ali su umesto njega došli članovi stranke. Moram da vam kažem da posle sklapanja koalicionog sporazuma između DS-a i SPS-a, više ništa nije nemoguće u Srbiji i zato mislimo da treba da razgovaramo sa svima, što ne znači da smo protiv sadašnjih partnera i još manje znači da na nas ne mogu da računaju kao na deo vladajuće koalicije.

Ali vi ste jezičak na vagi za formiranje vlade, ma ko pobedio na izborima. Toma Nikolić kaže da očekuje od manjinskih stranaka da se pri formiranju vlade opredeljuju za pobednika na izborima?

Smeta mi taj način razmišljanja jer se unapred prebacuje odgovornost na manjinske stranke. Treba dobiti izbore na način da stranke manjina nisu potrebne za formiranje nove vlade i onda se ne može prebacivati krivica i odgovornost na manjinske stranke. Pripadnici nacionalnih manjina veoma su bitni u ovoj državi, ali kada se govori o izborima ne odlučuju oni kakva će se vlada formirati, nego srpski narod. Kada dođe do takve situacije razgovaraćemo sa svima. Unapred kažem da nam ministarska mesta nisu presudna, jer mi ni sada nemamo ne samo ministre nego ni državne sekretare i to nam nije bitno. Bitno nam je da se naša programska opredeljenja realizuju. Znam da ovo čudno zvuči u Srbiji, ali mi smo svojim delovanjem to i dokazali.

Bliske su vam demokrate sa kojima ste u koaliciji. Ko vam je ideološki bliži, SNS ili DS?

U Evropi nema mnogo vlada gde se ne zna ideologija, ali je Srbija takva država. Imamo DS, koja je pridružena članica Socijalističke internacionale i imamo G17 koja je pridružena članica Evropske narodne partije, kao što smo i mi. Znači i mi smo u toj ideologiji, ako baš insistirate, ali vidimo da ni 2008. godine vlada nije napravljena na ideološkoj osnovi. Poslednjih petnaest godina naš strateški partner je DS.

Da li će tako ostati i ubuduće?

To ne zavisi samo od nas, već i od toga da li DS gleda na nas kao na svog strateškog partnera. Svesni smo razlika u broju mandata i jačini partnera, ali mislimo da u koalicionim vladama treba da postoji poštovanje i svest o strateškom partnerstvu. Ta svest očigledno nije postojala u DS-u u decembru prošle ni u januaru ove godine kada je formirana kaznena ekspedicija, i kada su izbacili naše ljude iz opštinske vlasti u Senti i gradskoj vlasti u Subotici. Akcije odmazde zbog našeg glasanja protiv antivojvođanskog i antiustavnog budžeta, sigurno ne doprinose strateškom partnerstvu. Ali mi nećemo biti vođeni tim iskustvom kod formiranja sledeće vlade, već sa kojom strankom se možemo dogovoriti o realizaciji našeg programa.

“Još pri formiranju vlade rekli smo da je podržavamo, ali zadržavamo pravo na sopstveno mišljenje. U skladu sa tim i vodimo našu politiku. Glasamo protiv određenih zakonskih predloga kada smo na to primorani i kada je nemoguće naći kompromis”

Ali šta vi dobijate kao članica vladajuće koalicije, ako vas ne interesuje članstvo u vladi, upravnim odborima, a dobijate, kako kažete, kaznenu ekspediciju kada ne glasate u skladu sa većinom?

Dobijamo proevropsku vladu koja vuče ovu državu ka EU, što je za nas od prvenstvene važnosti. Izbliza smo posmatarali šta se događa u Mađarskoj i smatramo da je to jedini ispravan put. Neke zajedničke ciljeve smo sa ovom vladom realizovali, a neke nismo.

Republika Mađarska donela je zakon o dvojnom državljanstvu. Znate li možda koliko će se vojvođanskih Mađara prijaviti za mađarske pasoše i dvojno državljanstvo?

Zakon se primenjuje od januara sledeće godine, sad je u toku prelazni period i od 3. januara je moguće podneti zahteve za dobijanje državljanstva Mađarske, ali je teško sada reći koliko će biti interesovanje. Mislim da će biti dosta veliko zbog toga što su sve stranke vojvođanskih Mađara to državljanstvo jednoglasno tražile godinama unazad, i to je velika moralna satisfakcija koja nema praktične efekte. Radi se o pripadnosti naciji i zbog toga mislim da će se veliki broj njih prijaviti. Postoje dva uslova, jedan je poznavanje jezika i drugi da je neko od predaka bio državljanin Mađarske. Pošto je Vojvodina bila deo Mađarske do 1920. i od 1941. do 1944. godine, skoro svaki građanin Vojvodine ima taj jedan uslov.

Šta to praktično može da proizvede?
To ćemo videti tek sledeće godine, jer su u Mađarskoj u toku pripreme za donošenje novog ustava. Sada se i tamo vode rasprave da i onim ljudima koji nemaju mesto prebivališta na teritoriji Mađarske treba dati biračko pravo, kao što biračko pravo u Hrvatskoj imaju vojvođanski Hrvati. Dobijanje državljanstva ne znači istovremeno i dobijanje pasoša, a još je komplikovanija situacija sa socijalnim osiguranjem i dobijanjem radne dozvole, jer se te stvari vezuju, uglavnom, za prebivalište na teritoriji Mađarske.

Na svom blogu ste zapisali opservacije o takozvanim kosovskim sednicama skupštine “koje obično traju do duboko u noć, da su prisutni vlada i predsednik, da se u sali čuje tišina, ali da se oseća napetost, te da je bilo i takvih sednica na kojima je vladala atmosfera linča”. Ne raduju vas te sednice, ali da li su vam dosadne pošto vas se to ne dotiče kao pripadnika drugog naroda?
Ono što sam zapisao je moje subjektivno zapažanje i moram da kažem da ne volim te “kosovske sednice” kao i da su stvarno postojale sednice na kojima je vladala atmosfera linča, ali ne u ovom, već u prošlom sazivu. Nije bilo baš jednostavno sedeti u skupštini dan posle proglašenja nezavisnosti Kosova. Šta reći o tome? Znamo šta piše u Ustavu, ali isto tako znamo šta je realnost deset godina. Nije da nas se ne tiče šta se tamo događa, jer se ne radi o našim sunarodnicima na Kosovu, ali način na koji ova država rešava ili nije rešavala ovaj problem u proteklih desetak ili pedeset godina, umnogome utiče na svakodnevni život svih građana Srbije. Nije baš jednostavno reći da država već deset godina ne ubire ni dinar poreza na Kosovu.

LSV predlaže produženje važenja Zakona o lustraciji do 2023. godine. Mislite li da to treba činiti?

Nisam uopšte siguran da će taj predlog dospeti na dnevni red. Lustraciju je trebalo sprovesti ranije. Trebalo je poštovati zakon koji je donet, a sada 2010. godine je to poprilično nemoguće. Zato mislim da se taj predlog, ako i bude podnet, neće naći na dnevnom redu.

LJILJANA MILENKOVIĆ

13. novembar 2024.

10,00 - Subotica - Otvaranje naučne konferencije – 80. godišnjica stradanja mađarskog stanovništva - Decenija istorijskog pomirenja

14. novembar 2024.

13,00 - Budimpešta - 2. sednica Strateškog saveta za saradnju Srbije i Mađarske

18,00 - Budimpešta - Svečana večera predsednika republike i predsednika Vlade Mađarske u čast predsednika Republike Srbije

16. novembar 2024.

19,00 - Novi Itebej - Svečanost povodom Dana mađarske dijaspore

18. novembar 2024.

10,00 - Subotica - Sastanak sa Vinceom Salai-Bobrovnickim, zamenikom državnog sekretara u Kabinetu predsednika Vlade Mađarske zaduženim za civilne organizacije i društvene odnose

14,30 - Subotica - Intervju nedeljniku Ekspres

19. novembar 2024.

07,30 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Napindító” (na mađarskom jeziku, uživo)

12,30 - Beograd - Snimanje gostovanja u emisiji Pravi ugao na RTV1 (emitovaće se u 17,20 časova)

20. novembar 2024.

09,30 - Subotica - Sastanak sa Robertom Žigom, zamenikom ministra kulture i inovacija Mađarske

10,00 - Subotica - Uručivanje diploma „Šandor Čori”

19,00 - Budimpešta - Prijem u parlamentu za članove Stalne konferencije Mađara (MÁÉRT)

21. novembar 2024.

10,30 - Budimpešta - 22. sednica Stalne konferencije Mađara

22. novembar 2024.

17,00 - Subotica - Svečano otvaranje vojvođanskog obrazovnog centra „Mathias Corvinus Collegium” (MCC) iz Budimpešte

18,00 - Subotica - Učešće u panel diskusiji „Nakon američkih predsedničkih izbora – kako se svet okreće ka novom svetskom poretku“

25. novembar 2024.

10,00 - Beograd - Sednica Narodne skupštine (II sednica Jesenjeg redovnog zasedanja)

11,00 - Beograd - Komemorativna sednica povodom smrti Dragana Markovića Palme

13,00 - Beograd - Snimanje emisije „Közügyek” TV Pannon (na mađarskom jeziku; na programu u 18,00 časova)

26. novembar 2024.

09,00 - Subotica - Komemorativna sednica povodom smrti Ištvana Šarkezija

10,00 - Subotica - Sednica Predsedništva i Saveta SVM-a

27. novembar 2024.

10,00 - Beograd - Narodna skupština - Dan za glasanje (II sednica Jesenjeg redovnog zasedanja)

14,00 - Stara Moravica - Pomen povodom godišnjice upokojenja Ferenca Čubele i Antala Kiša

29. novembar 2024.

17,00 - Hajdukovo - Obeležavanje 15 godina od osnivanja Ženskog Foruma SVM-a

30. novembar 2024.

09,00 - Adorjan - XIII Festival hurke i kobasice

12,00 - Dalj Planina (Hrvatska) - Godišnja skupština Demokratske zajednice Mađara Hrvatske

3. decembar 2024.

07,30 - Subotica - Gostovanje u emisiji "Napindító" na Subotičkom mađarskom radiju (na mađarskom jeziku; uživo)

6. decembar 2024.

10,00 - Subotica - Svečano uručenje tablet uređaja u organizaciji Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine

9. decembar 2024.

09,00 - Kanjiža - Sastanak sa zamenikom ministra spoljnih poslova i spoljne trgovine Mađarske, Leventeom Mađarem

09,30 - Kanjiža - Microcer d.o.o. - Svečana predaja, razvojni projekat velikog obima od istaknutog značaja

10,30 - Gornji Breg - Svečana predaja precizne farme svinja - razvojni projekat velikog obima od istaknutog značaja u oblasti poljoprivrede

11,30 - Senta - Svečano potpisivanje ugovora o dodeljenim sredstvima po konkursu Fondacije „Prosperitati“ za razvoj poljoprivrede i za kupovinu seoskih kuća sa aplikantima čije su prijave prihvaćene u zavisnosti od finansijskog okvira

12,40 - Senta - Sastanak sa predsednicom opštine Senta, Hajnalkom Buranj

11. decembar 2024.

15,00 - Novi Sad - Svečana prezentacija Mađarsko–srpskog frazeološkog rečnika prof. dr Edite Andrić

12. decembar 2024.

09,45 - Subotica - Snimanje gostovanja u Jutarnjem dnevniku RTS-a (emitovaće se: 13. decembra u 8 sati)

11,00 - Subotica - Sastanak sa državnim sekretarom Mađarske za nacionalnu politiku, Lerincem Načom

11,30 - Subotica - Obilazak katedrale Sv. Terezije Avilske sa državnim sekretarom Mađarske za nacionalnu politiku, Lerincem Načom

12,15 - Bačka Topola - Obilazak rk. crkve Bezgrešne Device Marije sa državnim sekretarom Mađarske za nacionalnu politiku, Lerincem Načom

13,00 - Subotica - Obilazak Medijske kuće Panon sa državnim sekretarom Mađarske za nacionalnu politiku, Lerincem Načom

17,00 - Palić - Svečana akademija povodom obeležavanja 30 godina od osnivanja Saveza vojvođanskih Mađara

13. decembar 2024.

09,00 - Subotica - Komemorativna sednica povodom smrti prof. dr Šandora Šomođija

16. decembar 2024.

16,30 - Subotica - Intervju dnevnom listu „Magyar Nemzet” iz Mađarske

17. decembar 2024.

08,05 - Subotica - Gostovanje u emisiji "Napindító" na Subotičkom mađarskom radiju (na mađarskom jeziku; uživo)

17,00 - Subotica - Mesni odbor SVM-a Subotica - Bajnat-Prozivka - Dečji program i uručenje božićnih paketića

18. decembar 2024.

10,00 - Novi Sad - Gostovanje u emisiji „Hangadó Szerda” Drugog programa Radio Vojvodine (na mađarskom jeziku; uživo)

13,00 - Subotica - Intervju za nedeljnik „Het Nap” (Hét Nap)

19. decembar 2024.

11,00 - Subotica - Intervju za dnevni list „Mađar so (Magyar Szó)

13,00 - Subotica - Intervju za Radio „Košut“ (Kossuth Rádió) iz Mađarske

16,00 - Kanjiža - Božićni program Vojvođanske rvačke akademije

20. decembar 2024.

09,00 - Subotica - Intervju nedeljniku Nove subotičke novine

11,30 - Novi Sad - Svečana predaja nove sale za konferencije D.o.o. za novinsko izdavačku delatnost „Magyar Szó“

11,45 - Novi Sad - Svečano otvaranje izdvojenog odeljenja u Novom Sadu Mađarske predškolske ustanove i vežbaone „Vackor“, Subotica

12,00 - Novi Sad - Obeležavanje 80. godišnjice dnevnog lista „Magyar Szó“

21. decembar 2024.

15,00 - Senta -  Proslava stogodišnjice Rvačkog kluba Senta

23. decembar 2024.

11,30 - Kanjiža - Svečano uručenje poklona za decu u organizaciji Saveza „Rakoci“ i NSMNM

27. decembar 2024.

09,00 - Subotica - Snimanje gostovanja u emisiji „Politbiro” na RTV (na programu 3. januara 2025. u 17,20 časova)

10,00 - Subotica - Intervju za Mađarsku nacionalnu agenciju MTI

17,00 - Male Pijace - Forum predsednika mesnih, opštinskih, okružnih odbora i drugih funkcionera SVM-a

28. decembar 2024.

10,00 - Subotica - Prijem predsednika SVM-a povodom kraja godine

19,00 - Subotica - Novogodišnji koncert u sinagogi

7. januar 2025.

12,00 - Subotica - Snimanje gostovanja u jutarnjem programu Radio „Košut“ (Kossuth Rádió) iz Mađarske (na programu 08. januara između 06-09,00 časova)

13. januar 2025.

10,00 - Budimpešta - Svečano preuzimanje Posebne nagrade Narodne banke Mađarske „Šandor Vekerle“ za inovacije – za zasluge u oblasti razvoja ekonomije u državama regije Karpatskog basena

14. januar 2025.

08,00 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Napindító” (na mađarskom jeziku, uživo)

16. januar 2025.

15,45 - Subotica - Intervju za dnevni list „Mađar So” na mađarskom jeziku

17. januar 2025.

12,00 - Subotica - Sastanak u vezi sa izradom nove verzije Strategije SVM-a za regionalni i ekonomski razvoj vojvođanskih mađarskih zajednica

20. januar 2025.

18,00 - Subotica - Gostovanje u političkoj emisiji „Közügyek” na TV Pannon (na mađarskom jeziku, uživo)

21. januar 2025.

16,00 - Subotica - Stručna konferencija u okviru Programa za profesionalno usavršavanje mađarskih dečjih psihologa u državama regiona Državnog sekretarijata za nacionalnu politiku, uz učešće stručnjaka Dečje bolnice „Bethešda“ iz Budimpešte

16,30 - Subotica - Sastanak sa državnim sekretarom Mađarske za nacionalnu politiku, Lerincem Načom

18,00 - Palić - Svečano zatvaranje četvrte sezone Vojvođanskog mentorskog programa Fondacije „Prosperitati” i uručenje nagrada

22. januar 2025.

16,00 - Hajdukovo - Sednica Predsedništva i Saveta SVM-a

23. januar 2025.

10,00 - Subotica - Gostovanje u Podcast emisiji „Het nap plus” nedeljnika Het nap

12,00 - Subotica - Sastanak sa Žoltom Bunfordom, specijalnim poverenikom za region Zapadnog Balkana predsednika Vlade Mađarske, Viktora Orbana

24. januar 2025.

15,30 - Senta - Sastanak sa predsednikom Parlamenta Mađarske, Laslom Keverom

16,00 - Senta - Centralna vojvođanska svečanost obeležavanja Dana mađarske kulture

28. januar 2025.

07,30 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Napindító” (na mađarskom jeziku, uživo)

17,00 - Subotica - Sednica Predsedništva i Saveta SVM-a

31. januar 2025.

15,00 - Subotica - Obeležavanje 9. rođendana Fondacije „Prosperitati“

18,00 - Novi Sad - Dan Grada Novog Sada, svečana manifestacija SVM-a

7. februar 2025.

10,00 - Subotica - Sastanak sa poslanikom Demokratskog saveza Mađara u Rumuniji u Evropskom parlamentu, predsednikom FUEN-a, Lorantom Vince

12,45 - Velebit i Novi Kneževac - Razgovor sa građanima, sa predsednikom Republike Aleksandrom Vučićem

18,00 - Novi Kneževac - Proslava povodom 18. godina od osnivanja Opštinske organizacije SVM-a

8. februar 2025.

17,00 - Budimpešta - Učešće u panel diskusiji povodom obeležavanja 25. godina od osnivanja Udruženja Mađarske omladinske konferencije

10. februar 2025.

09,30 - Subotica - Sastanak u vezi sa nacrtom nove verzije Strategije SVM-a za regionalni i ekonomski razvoj vojvođanskih mađarskih zajednica

11. februar 2025.

07,30 - Subotica - Gostovanje u jutarnjem programu Subotičkog mađarskog radija „Napindító” (na mađarskom jeziku, uživo)

17,00 - Novi Sad - Svečano potpisivanje ugovora o dodeli „Várady”- stipendija i ugovora Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine o refundaciji troškova nostrifikacije diplome