Bunjevački postao službeni jezik u Skupštini Subotice, politički predstavnici Hrvata u znak protesta napustili sednicu
SUBOTICA -Subotička Skupština zaokružila je proceduru promene Statuta čime bunjevački jezik ulazi i zvanično u službenu upotrebu u ovom gradu. Da bi i zaživeo u praksi potrebno je još niz koraka da preduzmu i nacionalni savet ove manjine i lokalna samouprava, koja za to treba da obezbedi i sredstva. Politički predstavnici Hrvata u znak protesta nisu ni prisustvovali raspravi i glasanju i najavljuju pokretanje inicijative ocene ustavnosti ovakve odluke
Glasovima svih prisutnih odbornika, bunjevački je, posle srpskog, mađarskog i hrvatskog, postao službeni jezik u Subotici.
“Izuzetno zadovoljstvo, sreća i ponos, u ime celog Bunjevačkog nacionalnog saveta, u ime svih onih koji su radili na standardizaciji jezika, u ime svih koji predaju ovaj jezik u osnovnim, srednjim školama, na Pedagoškom fakultetu u Somboru, ali pre svega i najviše našem narodu, Bunjevkama i Bunjevcima koji su ovaj jezik tri i po veka čuvali i divanili, čak i onda, kada to društveno nije bilo poželjno, kada je bilo i osuđivano”- istakla je predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine Suzana Kujundžić Ostojić.
U znak protesta, raspravi i glasanju o ovom predlogu nisu prisustvovali protivnici uvođenja bunjevačkog kao službenog jezika, odbornici Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, koji najavljuju pokretanje procedure ocene ustavnosti ovakve odluke.
“Mi se bunjevačkog imena i bunjevačkog dijalekta, govora nećemo odricati. Mi znamo kome šta pripada, mi znamo ko šta može činiti, i u tom kontekstu, pridržavajući se demokratskih načela, svih normativnih vrednosti kada je u pitanju savremeno delovanje u civilizovanim zemljama, mi ćemo na taj način i dalje smatrati novoštokavsku ikavicu govorom kojim se služe Hrvati u najvećem broju i držati za svoj”- poručio je predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.
Na lokalnoj samoupravi je sada da obezbedi sredstva i za praktično uvođenje bunjevačkog kao službenog jezika korespodencije sa javnom upravom u gradu, dok savet treba da definiše tradicionalne nazive naseljenih mesta u gradu na bunjevačkom, kako bi oni bili uključeni u statut.
“U rebalansu ćemo opredeliti sredstva koja su potrebna za sprovođenje kompletne procedure definitivnog uvođenja bunjevačkog jezika na teritoriji grada” – naglasio je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić.
“Moraćemo da angažujemo prevodioce za bunjevački jezik i nakon toga će Bunjevci imati sva ona prava i u realnom svetu koja imaju pripadnici mađarske ili hrvatske nacionalne manjine”- dodao je predsednik Skupštine grada Subotica Balint Pastor.
Bunjevački će postati službeni jezik u Subotici osmog dana od objavljivanja danas usvojene odluke u Službenom listu – sredinom maja.
