Az alkotmánybírók megválasztásáról

PREDSEDAVAJUĆI: Reč ima narodni poslanik Balint Pastor.

PÁSZTOR BÁLINT (BALINT PASTOR): Gospodine predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, imamo objedinjenu raspravu o nekoliko tačaka dnevnog reda, radi se o nekoliko predloga odluka. Poslanička grupa SVM-PDD podržaće predložene odluke u vezi izbora predsednika sudova, izbora kandidata za prvi mandat za sudije u redovnim sudovima itd.
    
Ono o čemu bih ja želeo više da govorim, to je odluka, odnosno lista kandidata za sudije Ustavnog suda Narodne skupštine Republike Srbije, odnosno poslaničkih grupa, sa jedne strane i kandidati predsednika Republike za sudije ispostavnog suda. Od osam kandidata predsednika Republike, Narodna skupština bira četiri kandidata, četiri sudije Ustavnog suda.
    
Zašto smatram ovo značajnijim pitanjem od svih ostalih o kojima mi raspravljamo unutar ove prve tačke dnevnog reda? Iz dva razloga, a prvi razlog je dužina mandata sudija Ustavnog suda. Želeo bih da vas podsetim da mi sudije Ustavnog suda biramo na devet godina. Prošli put je Narodna skupština izabrala sudije Ustavnog suda krajem 2007. godine. Od tada mi smo imali dva puta izbore za predsednika Republike, imali smo parlamentarne izbore i u 2008, 2012, 2014. i 2016. godini, a možda ćemo imati i sledeće godine.
    
Ovo sve govorim zbog toga da bi se videlo u kojoj meri je drugačija priroda dužine mandata sudija Ustavnog suda od mandata predsednika Republike ili narodnih poslanika. Drugi razlog zbog kojeg mislim da je izbor sudija Ustavnog suda značajnija tema jeste značaj Ustavnog suda kao organa u Republici Srbiji.
    
Ustavni sud je decenijama brana Ustava sa jedne strane, odnosno ljudskih i manjinskih prava, znači zaštitnik Ustava, tačnije i zaštitnik ljudskih i manjinskih prava.
    
U ovoj državi je Ustavni sud formiran 1963. godine i to je značajna činjenica zbog toga što je tadašnja Jugoslavija bila prva među zemljama istočne Evrope u kojoj je formiran Ustavni sud, a Ustavni sud odlučuje o saglasnosti zakona i drugih opštih pravnih akata sa Ustavom, saglasnosti podzakonskih pravnih akata sa zakonom i Ustavom, pored toga, Ustavni sud rešava o sukobu nadležnosti, rešava povodom ustavnih žalbi i zabranjuje rad političkih stranaka, udruženja građana, sindikalnih organizacija, itd. 
    
Cilj postojanja Ustavnog suda u onim državama u kojima postoji jeste ograničavanje vlasti legislative, znači parlamenta sa jedne i egzekutive, odnosno Vlade sa druge strane. 
    
Osnovna nadležnost Ustavnog suda je normativna kontrola opštih akata. U nauci se piše o tome da je Ustavni sud negativni zakonodavac, ne u vrednosnom smislu,, naravno, nego u smislu da parlament usvaja zakone, a Ustavni sud ima nadležnost da ukoliko proceni u toku postupka da neki zakon ili deo zakona, odnosno drugog opšteg pravnog akta nije u saglasnosti sa Ustavom, stavi van pravne snage taj opšti pravni akt, odnosno deo zakona ili drugog opšteg pravnog akta. I u tom smislu je Ustavni sud negativni zakonodavac. 
    
Pogrešno se govori često o tome da je Ustavni sud najviša sudska instanca ili pravosudni organ. U tom smislu, naravno, Ustavni sud nije najviša sudska instanca ili nije pravosudni organ, ima ove nadležnosti o kojima sam govorio i njegove odluke su konačne, izvršne i opšte obavezujuće. 
    
Zašto sam sve ovo rekao, bez obzira što nije Ustavni sud tema današnje rasprave, nego je tema današnje rasprave izbor sudija Ustavnog suda? Pa, zbog toga da bi se podvuklo još jedanput da je vrlo važno da ljudi koje izabere Narodna skupština, odnosno koje će imenovati predsednik Republike na predlog Narodne skupštine,, budu ljudi od stručnog integriteta, budu ljudi koji su dostojni da u narednim godinama budu sudije Ustavnog suda. 
    
Ja sam rekao da mandat traje devet godina, to je tako po Ustavu. To eventualno može da bude drugačije ukoliko se donese novi Ustav Republike Srbije i ukoliko će biti propisano ustavnim zakonom za sprovođenje Ustava da se, recimo, sudije Ustavnog suda biraju, izaberu ponovo, odnosno da im se skrati mandat, a takvih slučajeva je bilo u pravnoj istoriji. 
    
Znači, pošto je Ustavni sud zaštitnik Ustava sa jedne i ljudskih i manjinskih prava sa druge strane, radi se o vrlo značajnom organu i to se vidi i po tome da je Ustav dosta rigorozne kriterijume propisao za kandidate za sudije Ustavnog suda. Kao prvo, kandidat mora da bude istaknuti pravnik. Tu odmah moram da kažem u zagradi da je mana Ustava što, naravno, nigde ne piše ko ceni, na koji način, na osnovu kojih kriterijuma ko je istaknuti pravnik. S druge strane, kandidat mora da ima najmanje 40 godina, a sa treće strane mora, da ima najmanje 15 godina u pravnoj struci.
    
Sudija Ustavnog suda ne može da vrši drugu javnu ili profesionalnu funkciju niti posao, osim profesure na fakultetima, pravnim fakultetima u Republici Srbiji. 
    
Bitno je i važno je što sadašnji Ustav, sada važeći Ustav propisuje da sudija Ustavnog suda mora da bude pravnik i to ne samo pravnik, nego istaknuti pravnik. Možda se to podrazumeva, ali bih ja želeo da podsetim i narodne poslanike i javnost da je bilo slučajeva ne toliko davno u istoriji ove institucije da su za sudije Ustavnog suda bile birane osobe koje nisu bile pravnici, nego su bili npr. diplomirani ekonomisti.
    
Sudija Ustavnog suda, naravno, ne može da bude član političke stranke, odnosno razrešava se ako postane član političke stranke. To piše u Zakonu o Ustavnom sudu.
    
Ono o čemu nije bilo reči u dosadašnjem toku rasprave jeste ustavna odredba po kojoj sa svake od predloženih lista kandidata, znači i sa liste kandidata predsednika Republike i sa liste kandidata Narodne skupštine Republike Srbije najmanje jedan od izabranih kandidata mora da bude sa teritorije autonomnih pokrajina.
    
Ja želim da primetim, pošto o tome nije bilo reči, bilo je reči o geografskim činjenicama, iz kojih gradova dolaze kandidati, odnosno gde imaju prebivalište, da na obe liste imamo samo po jednog kandidata koji je sa teritorije autonomnih pokrajina i u oba slučaja se radi o kandidatima koji imaju prebivalište na teritoriji AP Vojvodine.
    
Sa liste predsednika Republike imamo kandidata Miroslava Nikolića, predsednika Privrednog apelacionog suda, koji ima prebivalište na teritoriji grada Pančeva, znači, na području AP Vojvodine, a sa druge liste kandidata sa liste Narodne skupštine Republike Srbije imamo kandidata dr Tomaša Korheca, koji je sa prebivalištem na Paliću, isto na području AP Vojvodine.
    
Znači, u njihovom slučaju je izbor praktično zagarantovan zbog toga što nemaju konkurenciju u smislu odredbe Ustava koji propisuje da jedan od izabranih kandidata sa obe liste mora da bude sa teritorije autonomnih pokrajina.
    
Želim da primetim i to da nisu sve poslaničke grupe predložile kandidate za sudije Ustavnog suda. To je jedna činjenica. Svaka poslanička grupa je, naravno, donela odluku da li će i ukoliko hoće, koga će da kandiduje za ovu značajnu funkciju.
    
Neko od prethodnih govornika je primetio da nema kandidata koji su profesori Ustavnog prava na državnim pravnim fakultetima. To i ja smatram manom. U sadašnjem mandatu Ustavnog suda imali smo prof. Oliveru Vučić, sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu i imali smo prof. Dragana Stojanovića, sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu. 
    
Mislim da ima ljudi od stručnog, moralnog integriteta koji bi bili dobri ne samo kandidati, nego i sudije Ustavnog suda sa državnih pravnih fakulteta, koji su profesori Ustavnog prava ili ustavni pravnici, kako se to nekada govorilo, npr. Vladan Petrov, Tanasije Marinković, Irena Pejić ili Slobodan Orlović, ali oni nisu predloženi za sudiju Ustavnog suda.
    
Imamo i određena dupliranja u smislu da po dva kandidata imamo sa određene institucije. Na primer, imamo dva kandidata sa Kriminalističko-policijske akademije i imamo dva kandidata sa Instituta za uporedno pravo. To, naravno, nije i ne sme da bude problem, jer kako ja shvatam, kandidovanje nekoga za funkciju sudije Ustavnog suda nije gest prema određenoj instituciji ili organizaciji čiji je član ili zaposleni kandidat, nego je to s obzirom na lične sposobnosti, lična svojstva samog kandidata.
    
Kada govorimo o konkretnim kandidatima, želeo bih da istaknem nekoliko kandidata za koje mislim da su, i u ljudskom i u moralnom smislu, dostojni funkcije sudije Ustavnog suda. To je prof. Milan Škulić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Neko je već spomenuo da je jedan od kandidata dostavio biografiju na više od 30 stranica, to je kandidat prof. Milan Škulić, koji je objavio više od 200 naučnih radova. 
    
Pored njega, želeo bih da istaknem dr Jovana Ćirića, direktora Instituta za uporedno pravo, isto sa preko 150 naučnih radova. Radi se o čoveku koji je 10-ak godina direktor Instituta za uporedno pravo. Oba kandidata su na listi predsednika Republike za sudije Ustavnog suda. I Miroslav Nikolić, koga sam već spominjao, sa teritorije grada Pančeva, predsednik Privrednog Apelacionog suda. Ukoliko se poštuje Ustav, sigurno će biti izabran za sudiju Ustavnog suda.
    
Što se tiče druge liste, liste Narodne skupštine Republike Srbije, želim da kažem, pošto to nisu rekli svi, ali mislim da nema potrebe, niti razloga za skrivanjem toga koja poslanička grupa je kog kandidata predložila, naravno ukoliko poslaničke grupe misle da iz određenog razloga neće reći koje kandidate su predložile, to je njihovo legitimno pravo, da je poslanička grupa SVM - Partija za demokratsko delovanje kandidovala prof. dr Tomaša Korheca za sudiju Ustavnog suda. On je sa prebivalištem sa Palića. On je profesor na jednom privatnom pravnom fakultetu. Profesor je ustavnog prava i upravnog prava i jedini je profesor ustavnog prava koji je kandidovan za sudiju Ustavnog suda. 
    
Mislimo da je Tomaš Korec, u profesionalnom smislu, dostojan da bude sudija Ustavnog suda u narednom mandatu suda. Sa druge strane, smatramo da mađarska zajednica u Srbiji  zaslužuje da ima sudiju Ustavnog suda pod uslovom, naravno, da ispunjava one profesionalne kriterijume koje treba da ispuni na osnovu Ustava i zakona o Ustavnom sudu. I u prethodnom mandatu je mađarska zajednica imala sudiju Ustavnog suda, a to je bila Agneš Kartag Odri. 
    
Što se tiče Ustavnog suda, ovde se naravno vodi rasprava o kandidatima, a ne o samom Ustavnom sudu, a još manje o radu Ustavnog suda u mandatu koji danas istekao, barem za devetoro sudija od 15. Želeo bih da kažem, u kontekstu očekivanja prema sudijama Ustavnog suda, da je bilo interesantnih odluka u prethodnom mandatu.
    
Mi nismo poslanička grupa koja komentariše odluke Ustavnog suda, ali svi znamo da je bilo veoma interesantnih odluka i u političkom smislu, npr. Zakon o nadležnostima, o utvrđivanju određenih nadležnosti, pojedinih nadležnosti AP Vojvodine, za statut AP Vojvodine, Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, Briselski sporazum, odnosno određene odluke itd. 
    
Nadam se da će u narednom mandatu Ustavni sud svoje odluke da donosi na način kako je to propisano Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu, kao Poslovnikom o radu Ustavnog suda Srbije i da će biti manje problematičnih odluka u političkom smislu, u smislu da će Ustavni sud svoje odluke donositi isključivo na osnovu Ustava i zakona. 
    
Veoma je interesantno da je Ustavni sud u ovom mandatu, u prethodnom mandatu propustio da ocenjuje saglasnost sa Ustavom, Zakona o ustavnom sudu, izmena i dopuna tog zakona iz decembra 2011. godine, čijim izmenama je pre pet godina, znači za vreme neke prethodne vlade, uvedena mogućnost donošenja odluka u Ustavnom sudu u malim većima i u velikim većima. To je interesantno zbog toga što na osnovu Ustava Ustavni sud sve svoje odluke donosi na način da svaki sudija Ustavnog suda odlučuje u donošenju svake odluke i evidentno se radi o nesaglasnosti sa Ustavom ovog rešenja Zakona o ustavnom sudu. 
    
Znam da je Ustavni sud opterećen brojnim aktima. Znam da je celishodno da može da sudi i u većima, ali to jednostavno sada važeći Ustav ne dozvoljava, i to mora da se kaže. Nadam se da rad Ustavnog suda u narednom mandatu neće krasiti, pod znacima navoda, takve odluke. To je bitno zbog toga jer je poznato da onaj ko ima apsolutnu vlast u tumačenju zakona biva pravi zakonodavac, a prema našem Ustavu to je Ustavni sud. Hvala. 
    
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem, kolega Pastor. 
    
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 27. i članu 87. st. 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi posle 18.00 časova zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese akte iz dnevnog reda ove sednice. 
    
Reč ima narodni poslanik Čedomir Jovanović. 

2025. április 10.

17,00 - Budapest - Találkozó Orbán Viktorral, Magyarország miniszterelnökével

2025. április 15.

10,00 - Belgrád - A Parlament második alkalmi ülése a XIV. ciklusban - Napirenden: a Kormány megválasztása

13,00 - Belgrád - A Pannon TV Közügyek c. műsorának felvétele (adásban 18,00 órakor)

2025. április 16.

10,00 - Belgrád - Parlamenti ülés

16,30 - Belgrád - Szavazás (A Parlament második alkalmi ülése a XIV. ciklusban - a Kormány megválasztása)

2025. április 22.

07,30 - Szabadka - Vendégszereplés a Szabadkai Magyar Rádió Napindító c. műsorában (élő)

2025. április 28.

10,00 - Szabadka - Vendégszereplés a Hét Nap hetilap Hét Nap Plusz Podcast műsorában

12,00 - Szabadka - Interjú a Dnevnik napilapnak  

16,00 - Hajdújárás - A VMSZ Elnökségének és Tanácsának ülése

2025. április 30.

10,00 - Újvidék - Vendégszereplés az Újvidéki Rádió PoliTér c. műsorában (élő)

2025. május 6.

07,30 - Szabadka - Vendégszereplés a Szabadkai Magyar Rádió Napindító c. műsorában (élő)

10,30 - Szabadka - Találkozó Igor Velimirovićtyel, a Szabadkai Rendőrfőkapitányság Főparancsnokával

2025. május 10.

10,00 - Doroszló - II. Délvidéki Médiatalálkozó (konferencia)

2025. május 12.

10,00 - Szentendre (Magyarország) - Üdvözlő beszéd a Civil Kavalkádon (kárpát-medencei civil egyesületek találkozója)

2025. május 14.

19,00 - Csantavér -  A VMSZ helyi szervezetének taggyűlése

2025. május 15.

18,00 - Zenta - A VMSZ helyi szervezetének taggyűlése

2025. május 20.

07,30 - Szabadka - Vendégszereplés a Szabadkai Magyar Rádió Napindító c. műsorában (élő)

19,00 - Magyarkanizsa -  A VMSZ helyi szervezetének taggyűlése

2025. május 21.

17,00 - Temerin - A Temerini Iparosok és Vállalkozók Magyar Egyesülete felújítás előtt álló épületének megtekintése

18,00 - Temerin - A VMSZ helyi szervezetének taggyűlése

2025. május 22.

17,00 - Budapest - Találkozó Orbán Viktorral, Magyarország miniszterelnökével

2025. május 24.

09,30 - Palics - Találkozó Németh Szilárddal, a Fidesz alelnökével, kormánybiztossal, országgyűlési képviselővel, a Magyar Birkózó Szövetség elnökével

10,00 - Palics - A Palicsi Olimpiai Játékok és Vermes Lajos-emléknapok második napja - Vermes Lajos szobrának koszorúzása

12,00 - Szabadka – A Vajdasági Vágta ünnepélyes megnyitója

16,30 - Szabadka - Pásztor István emlékfutam

18,30 - Szabadka - A Vajdasági Vágta döntője és díjátadó

2025. május 26.

11,00 - Szabadka - Találkozó De Blasio Anonioval, az Egészséges Városok Kárpát-medencei Egyesületének elnökével

2025. május 27.

10,00 - Szabadka - Vendégszereplés a Hét Nap hetilap Hét Nap Plusz Podcast műsorában

2025. május 28.

10,00 - Palics - Ünnepélyes szerződéskötés az MNT pályázatainak nyertes egyesületeivel és intézményeivel

2025. május 29.

09,00 - Budapest - Részvétel a negyedik CPAC Hungary - nemzetközi Konzervatív Politikai Akció Konferencián

2025. május 30.

16,00 - Újvidék - Az Európa Kollégium 10 éves jubileumi ünnepsége

2025. június 3.

07,30 - Szabadka - Vendégszereplés a Szabadkai Magyar Rádió Napindító c. műsorában (élő)

16,00 - Szabadka - A VMSZ Szabadkai Városi Szervezete Tanácsának ülése

2025. június 4.

16,00 - Királyhalom - Ünnepség a Nemzeti Összetartozás Napja alkalmából

2025. június 5.

09,00 - Budapest - A Kárpát-medencei Magyar Képviselők Fórumának (KMKF) plenáris ülése

2025. június 17.

08,00 - Szabadka - Vendégszereplés a Szabadkai Magyar Rádió Mozaik c. műsorában (élő)

12,00 - Szabadka - Találkozó a VMSZ 30. évfordulója alkalmából készülő könyv szerzőivel

2025. június 23.

09,45 - Szabadka - A Pannon TV Híradó Plusz c. műsorának felvétele (adásban a 17,30 és 20,00 órai híradók után)

16,00 - Hajdújárás - A VMSZ Elnökségének és Tanácsának ülése

2025. június 25.

10,00 - Szabadka - Vendégszereplés a Hét Nap hetilap Hét Nap Plusz Podcast műsorában

2025. június 26.

12,00 - Szabadka - Egyeztetés a VMSZ Vajdasági Magyar Közösségek Terület- és Gazdaságfejlesztési Stratégiája új változatának kidolgozását koordináló csapattal

2025. június 27.

09,00 - Újvidék - Részvétel a FUEN és a VMSZ által szervezett Európai Kisebbségi Régiók Fórumán

10,15 - Újvidék - Találkozó Vincze Lóránttal, az RMDSZ európai parlamenti képviselőjével, a FUEN elnökével

2025. június 30.

09,00 - Topolya - Egyeztetés Magyar Leventével, Magyarország Külgazdasági és Külügyminisztériumának miniszterhelyettesével

09,30 - Topolya - Az EM Commerce Kft. kiemelt jelentőségű gazdasági fejlesztés ünnepélyes átadása

12,00 - Belgrád - A DLC Kft. kiemelt jelentőségű nagyléptékű gazdasági fejlesztés ünnepélyes átadása

12,40 - 13,00 - Belgrád – Sajtónyilatkozatok

13,20 - Belgrád - A Hunyadi emlékkő megkoszorúzása

2025. július 1.

08,00 - Szabadka - Vendégszereplés a Szabadkai Magyar Rádió Mozaik c. műsorában (élő)

2025. július 2.

11,00 - Szabadka - Interjú a Hír FM Magyar Hangok c. műsorában - felvétel (adásban szombat, 2025.07.12.)

2025. július 3.

10,00 - Kishegyes - A XXII. Vajdasági Szabadegyetem nyitóünnepsége és panelbeszélgetés Délvidéki kerekasztal címmel

2025. július 4.

11,00 - Szabadka - A Pásztor István Alapítvány igazgatóbizottságának ülése

11,30 - Szabadka - A Pásztor István Alapítvány sajtótájékoztatója

19,00 - Magyarkanizsa - Kanizsa Feszt, beszélgetés  Forró Lajossal „A közélet mögött“ címmel

2025. július 5.

15,30 - Sátoraljaújhely - Rákóczi Szabadegyetem – Szabadság, Közösség, Cselekvés – közéleti tábor a fiatalok számára, részvétel A nemzeti megújulás programja, Erősödő nemzeti képviselet a Kárpát-medencében című beszélgetésen

2025. július 11.

13,00 - Szabadka - Találkozó Lezsák Sándorral, a Magyar Országgyűlés alelnökével

17,00 - Palics - Nyárhangoló Fesztivál, részvétel A rendszerváltás óta hova jutott a Kárpát-medencei magyarság? c. közéleti panelbeszélgetésen Lezsák Sándorral, a Magyar Országgyűlés alelnökével